Ukrajina želi da američke kasetne vazduhoplovne bombe MK-20 adaptira za svoje bespilotne letelice kako bi gađala ruske snage, javio je "Rojters".
Kijev je pozvao članove Kongresa da pritisnu Belu kuću da odobri slanje kasetnog oružja, koje je zabranjeno u više od 120 zemalja jer ispušta veliki broj manjih bombi koje potom neselektivno padaju na šire područje i tako predstavljaju ozbiljnu pretnju za civile.
Amdinistracija DŽozefa Bajdena za sada odoleva da potpiše to odobrenje, za Rojters su rekli predstavnici Odbora za oružane snage Predstavničkog doma.
Činjenice su da je Kijev proširio listu želja za naoružanjem, rekli su za Rojters članovi Komiteta američkog Predstavničkog doma za oružane snage, Adam Smit i DŽejson Krou.
Pomoćnik Kongresa, koji je želeo da ostane anoniman, rekao je da su ukrajinski zvaničnici takođe privatno lobirali kod poslanika u Vašingtonu da traže odobrenje Bele kuće.
"To se neće dogoditi", rekao je član Kongresa, misleći na potpis Bajdenove administracije.
Izvori agencije su preneli da su ukrajinski zvaničnici na minhenskoj konferenciji prošlog meseca privatno pokušali da apeluju na američke zakonodavce da izvrše pritisak na Belu kuću, da odobri isporuku takve municije.
Ukrajina se nada da će joj kasetno oružje dati prednost u oštroj borbi protiv ruskih snaga u istočnoj Ukrajini.
Ukrajinci su već ranije zatražili kasetne granate od 155 milimetara.
Ukrajina želi da kasetna municija, konvencionalna poboljšana municija dvostruke namene, zaustavi ruski napad u gradu na istoku, Bahmutu.
Svaka granata raspršuje 88 podmunicije. MK-20 se isporučuje letelicom. Otvara se usred leta, oslobađajući više od 240 podmunicije ili bombi nalik strelicama.
Ukrajinska vojska veruje da ova podmunicija "ima bolju sposobnost probijanja oklopa" od oružja koje baca iz dronova.
Korporacija "Tektron Sistems" prestala je da proizvodi MK-20 2016. godine, nakon što su Sjedinjene Države obustavile prodaju Saudijskoj Arabiji, ali upućeni kažu da Amerika ima više od milion primeraka u zalihama.
Protivnici upotrebe kasetnih bombi tvrde da kada se bombe raspršuju, mogu da osakate i ubiju civile, te da imaju visoku stopu neuspeha, pri čemu predstavljaju opasnost godinama nakon završetka sukoba.
Pakt iz 2008. o zabrani proizvodnje, upotrebe i skladištenja kasetne municije usvojile su 123 zemlje, uključujući većinu od 28 članica NATO. Sjedinjene Države, Rusija i Ukrajina odbile su da se pridruže.
Inače, kasetna municija korišćena je u NATO bombardovanju Srbije 1999. godine, a njeni ostaci i dan-danas predstavljaju opasnost za njene građane.
O stanju u Bahmutu pročitajte OVDE.
Izvor: Alo
