Reklama

Problem fiktivnih adresa i takozvanih fantomskih birača je jedan od najvećih izazova u reviziji biračkog spiska. Pošto od Ministarstva unutrašnjih poslova nismo dobili tražene podatke, obratili smo se Kancelariji OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), objašnjava za Nova.rs Ana Gođevac, članica Komisije za reviziju biračkog spiska i poslanica Stranke slobode i pravde (SSP) u Skupštini Srbije. Upozorava da Komisija još uvek nema pristup svim bazama i podacima, pa i kada naiđu na nešto što im je sumnjivo, ne mogu da to potvrde poređenjem sa drugim podacima.

U pismu članova Komisije za reviziju biračkog spiska ispred SSP-a Ane Gođevac i Marka Dimića upućenom ODIHR navedeno je da Ministarstvo unutrašnjih poslova krije adrese na kojima su masovno prijavljivani ljudi koji tamo ne žive.

„Od 2020. do 2025. godine državljanstvo Srbije dobilo je više od 133.000 ljudi. Niko ne osporava njihovo pravo na državljanstvo, ali zahtevamo da se utvrdi ko je od njih prijavljen na fiktivno prebivalište kako bi bio upisan u birački spisak i kako bi bilo iskorišćeno na izborima“, navodi se u pismu.

"Valjevo pamti": Studenti u blokadi objavili plan protesta na godišnjicu policijskog prebijanja, okupljanje počinje u 19 satiSvaki izlazak Vučića u narod dokazni materijal za tužilaštvo: Predsednik u danu može da “zaradi” i do deset godina zatvora

Ana Gođevac navodida su tražili od MUP informacije o svim adresama na kojima su masovno prijavljivani novi državljani Srbije, informaciju o poznatim adresama po osnovu upisa prebivališta i o licima koji su uključeni u izvršavanje tih radnji, kao i spisak lica koja nisu ušla u Republiku Srbiji 180 dana što ukazuje da nemaju rezidentnost Srbije.

Pošto nisu dobili odgovore u zakonskom roku, sve te dokaze su, kako kaže, dostavili ODIHR. Ona napominje da svako ko ispunjava zakonske uslove ima pravo na državljanstvo, ali niko ne može da krši zakon i prijavljuje fiktivna prebivališta.

“Prema našem zakonu prebivalište postoji samo ako lice ima centar životnih aktivnosti na nekoj adresi. Ono je fiktivno kada se utvrdi da osoba živi na drugoj adresi. Osobe koje steknu državljanstvo, a i dalje žive van Srbije i nemaju prethodno prebivalište ili ne postoji prebivalište roditelja u Srbiji ne mogu zakonito da budu upisane u birački spisak”, precizira poslanica SSP.

Upozorava da niko nema pravo da krši zakon niti može da bude zaštićen od odgovornosti za očigledna kršenja zakona, pa bio to MUP ili Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave.

“To što insititucije pod ovim režimom bahato krše zakon, a onda ignorišu zahteve mora da se prijavi institucijama koje prate rad Komisije za reviziju biračkog spiska”, dodaje Ana Gođevac.

Podseća da tek od početka jula Komisija za reviziju biračkog spiska ima pristup ozbiljnijem setu podataka, “na kojima svi članovi Komisije koji zaista žele da se revidira birački spisak rade”.

“Pristup bazama i svim podacima još uvek nemamo. Možemo da dođemo do seta sumnjivih podataka, ali pitanje upoređivanja sa drugim bazama, čišćenja biračkog spiska, provere na terenu i zaista efektivnog sprovođenja preporuka može da se izvrši samo uz rad institucija”, precizira ona.

Veruje da zato naprednjaci nisu dozvolili da Komisija ima izvršna ovlašćenja.

Reklama

“Komisija ne može da do kraja sprovede potrebne radnje bez zarobljenih institucija. Zbog toga je Stranka slobode i pravde obavestila ODIHR i obaveštavaćemo evropske institucije o toku postupka i svakoj prepreci koju ovaj režim postavi”, navodi ona.

SrbijaJovanović (Novi DSS): Vučić najveća pretnja po opstanak KiM u sastavu Srbije

Izvor: Nova