Pad Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi i dalje je tema državnih funkcionera koji za to krive rektora Vladana Đokića, profesore i studente jer su se upustili u blokade. Zbog toga je predsednik Vlade Srbije Đuro Macut rekao da je potrebno hitno doneti akcioni plan, kako bi se preokrenuo ovaj negativni trend.

Reklama



Univerzitetski profesori mu odgovaraju da je glavni krivac država i svi oni koji njom upravljaju i urušavaju sve njene institucije, pa tako i visokoškolske ustanove.

Prema rečima premijera Srbije Đura Macuta, novo rangiranje Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi posledica je i toga što je politika ušla na fakultete.

"Apsolutno mislim da je potrebno napraviti akcioni plan na Univerzitetu, ali sada sa prodekanima za nauku svakog fakulteta. Mi moramo napraviti sada jedan plan akcioni. Ja ću to da pokrenem, ako ne budem video da postoji odgovor sa strane Univerziteta", rekao je on.

Profesorka beogradskog Filozofskog fakulteta Marija Bošković u razgovoru za Nova.rs ističe da je potpuno besmisleno čime se služi premijer, koji je i sam univerzitetski profesor.

"To je jedna potpuno politikantska argumentacija premijera Macuta. Sistemom vlada partija na vlasti koja je uzurpirala sve institucije. Stanje na univerzitetu je pokazatelj stanja u državi: od uzurpirane države, uzurpiranih institucija, i to je samo možda najvidljivije, ali sve su institucije u totalnom propadanju, i socijalna zaštita i obrazovanje. To je sve rezultat njihove politike", ogorčeno kaže ona.

Podseća da je država skratila vreme za naučno-istraživački rad i obustavila određena finansiranja, što su samo elementi sistema koji su potpuno urušeni za vreme ove vlasti.

Reklama

"Sve je doprinelo da se sistem uruši - i novi finansijski sistem SIPRI, gubitak autonomije, upadanje policije, studentski protest, ucenjivanje profesora. U stvari, nije se sistem odnosno Univerzitet urušio, on je pao na listi i verujte, ovo je veliki uspeh jer je bilo nemoguće ostati na takvom mestu u nemogućim uslovima".

Ako se ovako nastavi, dodaje ona, naredne godine doneće samo dalje propadanje Univerziteta u Beogradu.

"Sve dok ne postane partijski univerzitet sa nekim srpskim studijama i s gomilom nekih privatnih, sumnjivo akreditovanih fakulteta, gde će se zapošljavati partijski kadrovi. Potpuno je nedolično od premijera da neko ko je deo visokog obrazovanja tako govori. U trenutku kada obavlja političku funkciju, on je potpuno prihvatio principe tog politikantstva, a ne principe razvoja akademske sredine, akademskog obrazovanja i to je toliko sramno da ja ne mogu ni da komentarišem".

"Nema smislenog plana"

Smatra da ova trenutna Vlada na čelu sa Macutom, ne može da napravi nijedan smisleni plan.

"Zato što nema interes razvoja visokog obrazovanja, nego interes ostatka na vlasti i kako da stavi sve sisteme u funkciju svog što dužeg očuvanja na vlasti i korupcije od koje oni profitiraju. Nikakav plan koji dolazi od njih nema nikakve šanse da bude na korist univerziteta, na korist razvoja ljudskih resursa u budućnost. Niko ko dolazi iz ove vlasti ne može da smisli nikakav akcioni plan koji bi mogao da unapredi univerzitet, prosto zato što su oni svim svojim postupcima i politikama pokazali da njih uopšte i ne zanima unapređivanje visokog obrazovanja, nego utišavanje, podjarmljivanje tog visokog obrazovanja, kao i svih drugih sistema koji samo treba da služe njihovom što dužem ostanku na vlasti", kaže profesorka Bošković.

Reklama

Profesor Pravnog fakulteta Bojan Spaić ističe da s obzirom na sve okolnosti koje su se dogodile akademskoj zajednici, Beogradski univerzitet zauzima fantastično mesto na Šangajskoj listi.

"S obzirom na to koliko država izdvaja budžeta za visokoškolsko obrazovanje, s obzirom na to da ne postoje naučni projekti koje finansira Republika Srbija, da su projekti Fonda za nauku potpuno zamrznuti, da su Univerzitetu u Beogradu i ostalim univerzitetima u Srbiji zamrznuta sredstva za realizaciju naučnih projekata, pa i zbog toga što ministar finansija neće da potpiše odobrenje za otvaranje računa za realizaciju tih projekata, mi, odnosno Univerzitet u smislu neke veće i kvalitetnije naučne produkcije, zaostaje", navodi on.

Podseća da se Univerzitet u Beogradu pomerio na listi zbog toga što jedan od istraživača koji je prošli put bio u 1 ili 2 odsto najcitiranijih istraživača na svetu, sada više nije na toj poziciji.

"To su stvari koje se relativno brzo menjaju, a to se dosta ceni na Šangajskoj listi. Međutim, sa stanovišta objavljivanja, naš rezultat je isključivo dugovan objavljivanju od strane ljudi koji su zaposleni kao naučnici na Univerzitetu, na Univerzitetu u Beogradu, i to je jedini, praktično, kriterijum koji nas plasira na ovu poziciju Šangajskoj listi".

Naglašava da se ovde ne radi ni o kakvom padu, niti o nečemu što zahteva bilo kakve akcione planove.

"A naročito ne od strane ove Vlade koja će trajati do raspisivanja izbora, a kamoli da je reč o tome da on može da sprovede bilo koji od tih planova. Reč je o medijskom spinu koje neki navodni neuspeh Univerziteta u Beogradu treba da drži u centru pažnje, da bi se pažnja skrenula sa neuspeha Vlade u realizaciji bilo koje aktivnosti", komentariše on.

I rektorka Univerziteta umetnosti i profesorka na beogradskom Fakultetu dramskih umetnosti Mirjana Nikolić imala je komentar na Macutov akcioni plan za podizanje uspešnosti BU.

"Akcioni plan je sastavni deo strategije. Macut prvo treba da vidi šta piše u našoj strategiji, jer ne može on svake godine da donosi akcioni plan kako mu padne na pamet. Akcioni plan proističe iz strategije, ali o kojoj strategiji on govori? Strategiji visokog obrazovanja, naučnog razvoja, tehnološkog razvoja? Oni se samo bacakaju tim pojmom", ističe profesorka za naš portal.

Pitanje je, dodaje, da li premijer preslikava model predsednika koji sve uzima u svoje ruke.

Reklama

"Ništa nam nije rekao tom izjavom o akcionom planu. Koje mere će preduzeti, na koji period, šta će da uradi u prvom kvartalu, drugom, trećem, četvrtom. Pokazala je nama vlast koliko brine o visokom obrazovanju. Evo, Evropa je donela strategiju o istraživanjima i nauci, pa tako od 2029. godine zemlja koja iz svog budžeta ne bude izdvajala tri odsto za nauku, neće moći da aplicira kod fondova. A mi ne ulažemo ni jedan procenat. Tako da ćemo se, na žalost, mi sami diskvalifikovati iz te čitave priče kada je reč o istraživanjima i sve to zahvaljujući režimu", smatra ona.

Nova.rs