Politikolog Cvijetin Milivojević ocenio je da Srbija posle političkih promena i izbornog uspeha studentske liste ulazi u potpuno novu fazu, ali je upozorio da pravu promenu neće predstavljati samo smena ljudi na vlasti, već uspostavljanje institucija, utvrđivanje odgovornosti i temeljni reset državnog sistema.
Gostujući u emisiji „Balkanska oštrica“, Milivojević je poručio da nije euforičan zbog političkih promena, ali da ono što su studenti do sada postigli predstavlja veliki uspeh, posebno ako se ima u vidu da je Srbija gotovo 12 godina bila bez ozbiljne opozicije koja je mogla da ugrozi vlast Aleksandra Vučića.
Prema njegovim rečima, studentska lista uspela je da okupi različite političke i ideološke grupacije, što je bilo neophodno za pobedu nad političkom mašinerijom Srpske napredne stranke.
„Catch all lista je jedina imala šansu da pobedi catch all listu. Ako je Vučić napravio buldožer koaliciju i s leve i s desne strane, jedini način da se pobedi takva vrsta autokratije bila je lista svih. Ljudi su morali da odstupe od nekih svojih ideoloških i političkih ciljeva kako bi došli do opšte koristi, a to je reset sistema“, objasnio je Milivojević.
On smatra da je studentska lista, uprkos određenim kompromisima i izostavljanju pojedinih poznatih imena, uspela da zadrži osnovnu ideju širokog okupljanja. Posebno se osvrnuo na profesora Dejana Šoškića, nekadašnjeg guvernera Narodne banke Srbije, za koga je rekao da ne pripada kategoriji političara koji su bili deo izvršne vlasti.
Podsetio je da je Šoškiću 2012. godine skraćen mandat guvernera, što Milivojević smatra nezakonitim postupkom tadašnje nove vlasti.
Govoreći o izostavljanju profesora Mila Lompara, Milivojević je ocenio da je moguće da je bilo lične sujete i nezadovoljstva, ali da ne veruje da je Lompar preduzeo nešto protiv studentske liste. Ipak, smatra da je na listi trebalo da bude mesta i za pojedine ljude koji su bili prepoznatljivi predstavnici različitih delova društva, uključujući i tužiteljku Jasminu Paunović.
On je naglasio da nije želeo da bude kandidat na studentskoj listi, iako su ga još prethodne godine kontaktirali predstavnici više studentskih plenuma. Kako je objasnio, politiku posmatra iz ugla svog novinarskog i analitičarskog iskustva, ali nikada nije želeo da se njome bavi kao političar.
„Vučić nije potpisivao najspornije stvari, ali odgovornost mora da se utvrdi“
Jedan od najvažnijih delova razgovora odnosio se na pitanje odgovornosti Aleksandra Vučića za odluke koje su obeležile prethodne godine.
Milivojević je izneo stav da Vučić godinama izbegava direktno potpisivanje najspornijih političkih i ekonomskih sporazuma, ostavljajući formalno potpisivanje drugim funkcionerima.
Kao primere naveo je Briselski sporazum, koji je potpisao Ivica Dačić, sporazum sa Kinom iz 2018. godine, koji je potpisala Zorana Mihajlović, kao i druge velike državne projekte.
„Ništa što je opasno, sporno i kontroverzno Vučić nije potpisao. I šta je rekao pre nekoliko dana? Ja ništa nisam potpisao. Onda je otvorio pitanje među svojim saradnicima da vidimo ko je potpisao“, rekao je Milivojević.
Ipak, on smatra da odsustvo Vučićevog potpisa ne može da bude prepreka za utvrđivanje njegove političke i eventualne pravne odgovornosti.
Posebno je izdvojio pitanje kabineta predsednika Republike, ukazujući na to da se u prepiskama i dokumentaciji u vezi sa velikim državnim projektima pominje kao mesto na koje su dostavljane informacije i odluke o troškovima, rokovima i angažovanju podizvođača.
Prema njegovim rečima, istražni organi bi trebalo da ispitaju ulogu šefa predsednikovog kabineta Ivice Kojića i drugih funkcionera koji se pojavljuju u dokumentaciji.
„Ako u dokumentima piše da se odluke donose u kabinetu predsednika Republike, onda je prvi trag da pozovete šefa kabineta i pitate ga ko je zapravo donosio te odluke. Ako kaže da nije on, onda neka objasni ko jeste“, naveo je Milivojević.
On je naglasio da ne želi da Vučića naziva izdajnikom ili lopovom bez sudski utvrđenih činjenica, ali smatra da postoji veliki broj pitanja koja moraju da budu predmet istrage.
Kao posebno važan pravac budućeg procesuiranja izdvojio je kršenje Ustava i zakona, nezavisno od eventualnih istraga o korupciji.
Milivojević smatra da bi trebalo ispitati način na koji je Vučić obavljao funkciju predsednika Republike, njegovo zadržavanje na čelu Srpske napredne stranke, korišćenje državnih resursa u stranačke svrhe i upotrebu informacija bezbednosnih službi protiv političkih protivnika.
„Postoji jedan potpuno čist pravni pravac. Ostavimo po strani kriminalne afere. Pogledajmo šta je predsednik Republike smeo da radi, a šta je zapravo radio. To je pitanje zloupotrebe službe i ovlašćenja“, poručio je on.
Tri moguća puta do Vučićeve odgovornosti
Odgovarajući na pitanje da li očekuje hapšenje Aleksandra Vučića i njegovo izvođenje pred sud, Milivojević je govorio o tri moguća nivoa istraga.
Prvi se odnosi na prepiske sa kriptovane aplikacije Skaj, za koje smatra da bi mogle da otvore pitanja koja prevazilaze mogućnosti i volju domaćeg pravosuđa.
Drugi pravac odnosi se na kriminalne afere i poslove velikih kompanija koje su dobijale državne ugovore za realizaciju infrastrukturnih projekata.
Kao primere naveo je velike građevinske poslove, projekte povezane sa EKSPO-om i ugovore koji su, prema njegovoj oceni, sklapani bez odgovarajuće konkurencije i transparentnosti.
Posebno je ukazao na ogromna zaduživanja države i novac koji je završavao kod kompanija angažovanih na velikim infrastrukturnim radovima.
Treći pravac, koji smatra posebno važnim, jeste utvrđivanje odgovornosti za urušavanje institucija i prekoračenje ustavnih ovlašćenja predsednika Republike.
„Meni je važno da vidimo da li će neko u ovoj državi odgovarati zato što je poništavao nadležnosti institucija. Ako nemate vlast koja vlada po Ustavu i zakonima, onda nemate ni državu u pravom smislu“, rekao je Milivojević.
On je podsetio i na ulogu bezbednosnih službi, tvrdeći da su se u prethodnom periodu bavile praćenjem i zastrašivanjem političkih kritičara, umesto isključivo zaštitom države i građana.
Posebno je pomenuo slučajeve praćenja javnih ličnosti i studenata, kao i postojanje paraobaveštajnih struktura koje su, prema njegovim rečima, koristile materijale bezbednosnih službi.
„Vlast se sada razračunava sama sa sobom“
Milivojević smatra da aktuelna hapšenja predstavnika prethodne vlasti ne treba automatski tumačiti kao rezultat delovanja nove političke garniture.
Prema njegovoj oceni, reč je pre svega o unutrašnjim sukobima i obračunima unutar SNS-a, dok se pojedini delovi sistema okreću protiv ljudi koji su do juče bili deo vlasti.
On je ukazao na to da studentska lista još nije preuzela izvršnu vlast, te da su policija, bezbednosne službe i državna administracija i dalje pod kontrolom kadrova postavljenih u prethodnom periodu.
„Stara vlast je krenula u razračunavanje sa samom sobom. Većina građana koja je glasala za studentsku listu posmatra to sa distance i verovatno misli: bolje da oni sami sebi to rade nego da nova vlast mora da prlja ruke“, ocenio je Milivojević.
On je odbacio tvrdnje o takozvanom revolucionarnom teroru, ukazujući na to da studenti još nisu preuzeli institucije i da su aktuelni funkcioneri i dalje ljudi iz prethodne vlasti.
Istovremeno, ocenio je da je dobro što se u pojedinim institucijama pojavljuju prvi znaci pokretanja postupaka i otvaranja slučajeva koji su godinama stajali u fiokama.
Kao primer naveo je ponovno aktiviranje tužilaštva i poteze Zagorke Dolovac, ali je upozorio da to ne znači da su pojedini funkcioneri oslobođeni odgovornosti za prethodno postupanje.
Govoreći o lustraciji, naglasio je da ona ne mora nužno da znači krivično gonjenje, već i utvrđivanje odgovornosti za postupanje suprotno javnom moralu i profesionalnim obavezama.
Mediji promenili stranu, ali nisu promenili navike
Poseban deo razgovora posvećen je medijima i njihovoj ulozi u prethodnom političkom sistemu.
Milivojević je ocenio da su brojni tradicionalni mediji koji su godinama podržavali Aleksandra Vučića posle političkih promena počeli da menjaju uređivačku politiku, ali da to ne znači da su postali nezavisni.
On smatra da građani ne žele da mediji koji su do juče nekritički podržavali vlast sada na isti način podržavaju studentsku listu.
„Ne želim da Javni medijski servis bude televizijski uvlakač studentske liste, kao što je do juče bio poltron Aleksandra Vučića. Ja kao građanin želim da čujem informacije o životu oko sebe, a ne da se samo promeni strana kojoj se mediji dodvoravaju“, poručio je.
Naveo je i da je tužio više medija zbog, kako tvrdi, objavljivanja neistinitih informacija o njemu, uključujući tvrdnje da je strani agent i da je pozivao na ubistvo Aleksandra Vučića.
Milivojević je otkrio da ima tri tužbe protiv Informera, ali i da je pokrenuo postupke protiv još nekoliko medija.
Prema njegovim rečima, jedan od urednika mu je posle suđenja priznao da su u redakciju stizali već pripremljeni tekstovi i naslovi iz stranačke centrale, a da je na redakcijama bilo samo da ih objave.
On je istakao da ne podržava gašenje medija, čak ni onih protiv kojih vodi sudske postupke, jer smatra da se sporne objave moraju rešavati pred sudovima.
Srušili su Vučića, da li je to dovoljno da vode Srbiju? Njujork tajms tvrdi - jedina prava pobeda biće PROMENA SISTEMA, može li to SL?Šta će biti sa starom opozicijom i novim političkim snagama?
Govoreći o budućnosti opozicije, Milivojević je ocenio da su tradicionalne stranke koje nisu podržale studentsku listu na izborima doživele ozbiljan politički poraz.
Posebno je pomenuo grupacije okupljene oko Demokratske stranke Srbije i proevropske opozicije, koje su, prema njegovim rečima, zajedno osvojile tek nešto više od jednog procenta glasova.
Ukazao je na ostavke u pojedinim strankama i raspad delova rukovodstva, navodeći primer Narodne stranke Vuka Jeremića i Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa.
S druge strane, smatra da bi Demokratska stranka mogla da dobije novu šansu jer je od početka podržavala studentske proteste i nije učestvovala u izbornoj utakmici na način koji bi, prema njegovoj oceni, narušio referendumsku atmosferu.
Takođe, ocenio je da bi prostor na desnom političkom krilu mogao da bude prilika za stranke poput Dveri, dok bi Pokret slobodnih građana i Zeleno-levi front mogli da pokušaju da obnove politički uticaj nakon podrške studentskoj listi.
Kada je reč o SPS-u, Milivojević smatra da bi Branku Ružiću bilo korisnije da preuzme postojeću stranku nego da osniva novu, jer SPS, uprkos slaboj podršci građana, i dalje raspolaže značajnom infrastrukturom i imovinom.
Osvrnuo se i na moguće kadrove nove administracije, pominjući Kori Udovički, Ivanku Popović i profesora Šoškića.
Njegov stav je da bi na čelu buduće vlade trebalo da bude osoba sa dokazanim upravljačkim sposobnostima, a ne nužno neko ko ima najveći politički autoritet ili dugu političku karijeru.
Kao primer ljudi koji bi mogli da budu razmatrani pomenuo je uspešne privrednike iz IT sektora, uključujući i osnivače i rukovodioce kompanija koje su postigle međunarodni uspeh.
Rusija, Amerika i sankcije: Srbija mora da gleda sopstveni interes
Milivojević se osvrnuo i na spoljnu politiku Srbije, posebno na odnose sa Rusijom, Sjedinjenim Američkim Državama i pitanje energetske bezbednosti.
On je ponovio da se protivi uvođenju sankcija Rusiji, ali je istovremeno naglasio da Srbija ne treba da priznaje Krim i Donbas kao delove Rusije dok Moskva ne promeni svoj stav o Kosovu.
„Srbija ne treba da uvodi sankcije Rusiji, ali ne treba ni da priznaje delove Ukrajine kao deo Rusije, jer Ukrajina ne priznaje Kosovo. To je moj stav od početka“, rekao je Milivojević.
Smatra da nova vlast mora što pre da razgovara sa Moskvom i Vašingtonom o budućnosti energetskih aranžmana, jer je energetska bezbednost jedno od najvažnijih pitanja za Srbiju.
Prema njegovim rečima, prethodna vlast je pokušavala da predstavi studentsku listu kao političku opciju koja će odmah uvesti sankcije Rusiji, zbog čega smatra značajnim što su već uspostavljeni kontakti sa predstavnicima Moskve i Vašingtona.
On je postavio i pitanje zašto je Vladimir Putin tolerisao činjenicu da je Srbija izvozila municiju i naoružanje u Ukrajinu, što je Vučić, kako je naveo, sam pominjao u zapadnim medijima.
„Zanima me cena po kojoj je Putin odlučio da ćuti na činjenicu da se Vučić hvalio izvozom municije i naoružanja u Ukrajinu u vrednosti od milijardu evra“, rekao je Milivojević.
EKSPO, kineski ugovori i 18 milijardi evra: „Ne treba sve rušiti, već preispitati“
Govoreći o ekonomskim projektima prethodne vlasti, Milivojević je poručio da nova administracija ne bi trebalo da poništava sve započete projekte, već da preispita ugovore, troškove i uslove pod kojima su sklopljeni.
Posebno se osvrnuo na projekat EKSPO, za koji smatra da bi trebalo da bude održan, ali ne u obliku koji je zamislila prethodna vlast.
On je kritikovao planove o izgradnji novog kompleksa i izmeštanju Beogradskog sajma, navodeći da bi postojeći sajam trebalo sačuvati kao vredan prostor na obali Save.
Milivojević je ocenio da bi nova vlast trebalo da preispita i finansijske aranžmane, uključujući zaduživanje od oko 18 milijardi evra povezano sa velikim infrastrukturnim projektima.
„Ne treba raskidati sporazume sa Kinezima, ali ih treba revidirati. Treba postaviti vrlo jednostavno pitanje: da li je normalno da se u jednom slučaju prihvati četiri puta skuplja ponuda, a u drugom odbije četiri puta jeftinija?“, upitao je on.
Kao primer naveo je Moravski koridor i prugu Novi Sad–Subotica, tvrdeći da su u pojedinim slučajevima donošene odluke koje su bile ekonomski nelogične i štetne za državu.
Osvrnuo se i na Beograd na vodi, ocenivši da nije prihvatljivo da Srbija ima manjinski vlasnički udeo, dok obezbeđuje najveći deo infrastrukture i drugih uslova za realizaciju projekta.
Postavio je i pitanje da li je u ovom trenutku opravdano praviti fabriku dronova u saradnji sa Izraelom, imajući u vidu spoljnopolitičke odnose Srbije i činjenicu da deset islamskih zemalja ne priznaje nezavisnost Kosova.
Na kraju razgovora Milivojević je poručio da nova vlast ne sme da izneveri poverenje građana i da bi njeni prvi prioriteti trebalo da budu borba protiv korupcije, oduzimanje nezakonito stečene imovine i lustracija.
Prema njegovoj oceni, upravo će prvih 90 dana rada nove vlade pokazati u kom pravcu Srbija ide.
„Ne treba ih terati da sve reše odmah. Neka započnu sa dve glavne tačke programa i vrlo brzo ćemo videti rezultate. Ako vidimo oduzimanje imovine vredne stotine miliona evra koja će se vratiti u budžet, onda ne treba da postoji strah od priča da neće biti novca za penzije. Biće ga upravo od onoga što bude vraćeno“, zaključio je Milivojević.
SrbijaMilivojević: Ne može u Skupštini pored Čupića da sedi Brnabić; DS za zabranu SNSIzvor: Pravda






