Ovakav raspad polarnog vrtloga može doneti veoma hladno i suvo vreme u Evropu, Severnu Ameriku i severnu Aziju. Naučnici ipak upozoravaju da su ovog puta posledice neizvesne upravo zato što se sve dogodilo tako rano u sezoni.
Polarni vrtlog, ogromni vrtlog vetrova koji zadržava hladan vazduh iznad Severnog pola, ove godine se raspao ranije nego ikada od početka merenja. Ova pojava predstavlja novi meteorološki ekstrem u godini u kojoj se širom sveta obaraju rekordi temperature mora i vazduha.
Ovakav raspad može doneti veoma hladno i suvo vreme u Evropu, Severnu Ameriku i severnu Aziju. Naučnici ipak upozoravaju da su ovog puta posledice neizvesne upravo zato što se sve dogodilo tako rano u sezoni, prenosi Večernji list.
„Ovo je možda još jedan primer, ili simptom, Zemljinog sistema koji radi stvari kakve ranije nismo videli“, rekao je Tim Stokdejl, glavni naučnik Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze. Dodao je da to pojačava utisak da klimatski sistem ulazi na nepoznatu teritoriju, što otežava prognoziranje.
Vetrovi polarnog vrtloga, koji u stratosferi na visini od 10 do 50 kilometara inače duvaju ka zapadu, ove nedelje su promenili smer. To se dogodilo više od dve nedelje ranije od dosadašnjeg rekorda, 28. novembra, zabeleženog 1968. i ponovo 2025. godine. Podaci se prikupljaju od 1958. godine. Uzrok je pojava poznata kao naglo stratosfersko zagrevanje, kada temperature u tom delu atmosfere naglo porastu, piše Fajnenšel Tajms.
Prema podacima evropskog programa Kopernikus, prošli mesec bio je najtopliji oktobar u istoriji merenja. Istraživači ističu da je raspad vrtloga još jedna prekretnica u eri globalnog zagrevanja i neobičnih atmosferskih pojava, među kojima je i rekordno snažan El Ninjo u Tihom okeanu.
Britanska meteorološka služba ukazuje na „intrigantnu vezu“ između ove dve pojave. Tokom El Ninja, okean u tropskom delu Pacifika oslobađa toplotu koja se prenosi kroz atmosferu i može izazvati naglo stratosfersko zagrevanje i oluje u udaljenim područjima.
Može li Evropu ponovo da pogodi „Zver sa istoka“?
Raspad polarnog vrtloga i prodor arktičkog vazduha u prošlosti su često donosili ekstremnu hladnoću. Tako je bilo i sa „Zveri sa istoka“, koja je početkom 2018. godine zaledila centralnu i zapadnu Evropu. Ranije ove godine sličan događaj doneo je Njujorku jednu od najoštrijih zima u više od jednog veka. Naučnici zasad ne mogu sa sigurnošću da kažu hoće li se to ponoviti.
Skot Osprej iz Nacionalnog centra za atmosferske nauke i Univerziteta u Oksfordu objašnjava da su posledice nejasne jer se sve dogodilo tako rano. Na početku zime arktički vazduh još nije toliko hladan koliko će biti u narednim mesecima.
„Međutim, to bi moglo da stvori uslove pogodne za sneg u narednim nedeljama“, rekao je Osprej.
Upozorio je da bi kasnije tokom zime moglo biti još iznenađenja, naročito ako dođe do drugog naglog zagrevanja stratosfere.
Raspad vrtloga može doneti i suvlje vreme u severnijim područjima. To možda zvuči privlačno, ali može stvoriti probleme u poljoprivredi i otežati punjenje akumulacija koje nakon vrelog leta moraju ponovo da obnove zalihe vode.
Regan Mudhar, istraživačica sa Univerziteta u Lozani, kaže da polarni vrtlog punu snagu obično dostiže krajem decembra ili početkom januara.
„Uticaj ovih događaja može trajati nedeljama, pa čak i mesecima, i može se osetiti ne samo u Evropi već i u Severnoj Americi i severnoj Aziji“, rekla je.
Nova.rs





