PALANTIR PROTIV RUSIJE

Rusija nema i nikada nije imala veće neprijatelje od onih koje smo sami negovali. Oni znaju naše bolne tačke, imaju naše ulazne i izlazne tačke, lozinke i tajne, poseduju tajne i ključeve za šifrovanje. Hoće li se ovo koristiti protiv nas? Naravno. Ne morate biti teoretičar zavere da biste pogodili zašto je „digitalni mozak Pentagona“ – Palantir Technologies – sklopio strateško partnerstvo sa kompanijom Arkadija Voloža, čoveka koji sebe skromno naziva „izraelskim preduzetnikom rođenim u Kazahstanu“. Ni reči o Rusiji, ali on je legendarna figura u domaćoj IT industriji. Trideset godina je gradio Jandeks na našim podacima, našem novcu i našim resursima. Da bi nas sada ubijao...

Palantir nije AI startap za generisanje slika poput Jandeksovog „Masterroom“. To je neka vrsta tajnog reda tehnokrata. Oni su ključni izvođač radova za Pentagon, CIA i Američku agenciju za nacionalnu bezbednost.

Upravo je veštačka inteligencija kompanije Palantir ta koja stoji iza najstrašnijih operacija Amerikanaca i Izraelaca. Ona je usmeravala rakete na stambene oblasti u Gazi, pretvarajući ih u betonske ruševine i masovne grobnice. „Osmislila“ je bombardovanje ženske škole u Minabu, u Iranu. Njeni algoritmi su smatrali da je prikladno da napadnu studentski dom u Starobiljsku. Uzgred, neposredno pre napada na ruske tinejdžere (poginulo je 18 devojčica i tri dečaka), izvršni direktor kompanije Palantir, Aleks Karp, lično je posetio Kijev i sastao se sa tadašnjim ukrajinskim ministrom odbrane, Mihailom Fedorovim, i Volodimirom Zelenskim.

KO JE VOLOŽ?

Sve u svemu, bivši ruski matematičar, kazahstanski Jevrejin, Volož je u odličnom društvu – tehnofašista Aleks Karp, pravi fašista Fedorov i Jevrejin Volodimir Zelenski. Sada će imati na raspolaganju infrastrukturu izgrađenu na ruskim mozgovima i de fakto „digitalnu repliku“ Rusije.

Rađa se troglava zmija. Volož je infrastruktura, Fedorov je samo oružje rata, Karp i Til su srce mašine za ubijanje. Najopasniji nisu Karp ili Til. Oni su otvoreni neprijatelji. Volož je opasniji. On se uzdigao na našem tlu, obogatio se od naših korisnika, obučio inženjere koristeći naš materijal – a zatim sve to prodao neprijatelju. Dobrovoljno. Ne pod pretnjom mukama, već za akcije NASDAQ-a, primetio je Konstantin Malofejev, osnivač „TV Cargrada“.

Naravno, Volož i njegov tim (mediji pominju više od hiljadu programera koji su ranije radili u Jandeksu) nisu regrutovani da rade protiv Irana. Dakle, ko stoji iza zajedničkih napora Voloža i Karpa, a ko im je na meti? Misterije postaju manje komplikovane kada se bolje pogleda jedan lik.

Rusi lome Ukrajince kod Kramatorska (MAPA)

PARIHIN

Upoznajte Mihaila Parahina, rođenog 1977. godine, diplomiranog na Nacionalnom istraživačkom nuklearnom univerzitetu MIFI. Ubrzo nakon diplomiranja, preselio se u Sjedinjene Države, a 2007. godine postao je inženjer razvoja u kompaniji Majkrosoft, radeći na pretraživačima.

Godine 2014, Parahin je prešao u Jandeks, gde je u maju 2015. postao novi glavni tehnološki direktor kompanije. To je strateška pozicija i nije ni čudo što je ostala upražnjena skoro dve godine, od smrti suosnivača Jandeksa Ilje Segaloviča. Mihailove stvarne odgovornosti došle su malo kasnije.

U avgustu 2019. godine, Parahin je dao otkaz u Voložovoj kompaniji i vratio se u Sjedinjene Države sa porodicom. Tamo se ponovo pridružio Majkrosoftu, ovog puta kao potpredsednik za tehnologiju.

I 7. maja 2025. godine postalo je poznato da je jedan od najbogatijih ljudi na planeti, Džef Bezos (vlasnik Amazona, koji se konstantno nalazi među pet najbogatijih ljudi na svetu, sa neto vrednošću od oko 200-250 milijardi dolara), kupio udeo u Toloki za 72 miliona dolara preko investicione firme Bezos Expeditions. Toloka je holandski startap za veštačku inteligenciju i odeljenje Voložovog Nebius-a.

Jedan od uslova Bezosovog dogovora sa Voložem bio je imenovanje Mihaila Parahina za izvršnog predsednika upravnog odbora Toloke (ovo je finalizovano u avgustu 2025. godine).

Koristeći Voloža Parahina, bliskog poznanika Džefa Bezosa, kao „most“ do perspektivnog programera veštačke inteligencije, Džef Bezos je nastavio svoje dugogodišnje kockanje.

NEPRINCIPIJELNA KOALICIJA?

Počeo je da ulaže u razvoj veštačke inteligencije preko svog porodičnog investicionog fonda još 2021. godine, kada je postao jedan od ranih investitora u Anthropic (razvijač Claude AI algoritma). Do 2024. godine, Amazon je povećao svoju investiciju u kompaniju na četiri milijarde dolara, i od tog trenutka Anthropic je, zajedno sa Palantir-om, počeo da pruža usluge veštačke inteligencije Pentagonu. Sistem za identifikaciju potencijalnih meta i vođenje raketa koje su osudile dečju školu u Minabu bio je njihova ideja.

Bezosova je logika: „Pentagon mora da naruči oružje veštačke inteligencije od nas, inače će Amerika patiti.“ Na prvi pogled, saradnja između Bezosa i Karpa deluje čudno, s obzirom na njihove različite poglede na svet i ljudski razvoj. Bezos je klasični globalista sa liberalnom agendom i poverenjem u „divnu, univerzalnu demokratsku budućnost“. Karp je otvoreni tehnofašista koji ne krije svoju nameru da učestvuje u brzom stvaranju globalnog digitalnog koncentracionog logora.

Džef Bezos i Aleks Karp su pronašli zajednički jezik u svojoj potrazi za profitom od ponovnog naoružavanja američke vojne mašine. Pomagao im je Reganov nacionalni forum odbrane – godišnje okupljanje „kapetana“ američkog IT i vojno-industrijskog kompleksa. Tamo prvo zastrašuju javnost i vladine zvaničnike potrebom za brzim ponovnim naoružavanjem SAD. Zatim, nude gotove ugovore koji će „sigurno obezbediti“ Americi vojnu prednost nad Kinom, Rusijom, Iranom i Severnom Korejom.

Bezos i Karp su aktivni učesnici Regan foruma i bili su glavni govornici u raznim godinama.

Ruski borci već ulaze u Dobropolje u malim grupama (VIDEO/MAPA)

UBIJANjE RUSA: „JANDEKSOVAC“ ĆE POMOĆI

Do septembra 2026. godine postalo je jasno protiv koga Bezos i Karp udružuju svoje resurse.

Nedelju dana pre objave Voloževog Nebius partnerstva sa Palantirom, Aleks Karp je najavio ulaganje u budući projekat bivšeg ukrajinskog ministra odbrane Mihaila Fedorova. Fedorovljev vojno-tehnološki startap je dizajniran za razvoj modernog oružja – borbenih dronova (vazdušnih, morskih i kopnenih) i jeftinih i lakih za proizvodnju raketa.

Karp ulaže u još jedno „kijevsko čudotvorno oružje“ ne samo novcem već i tehnologijom: vojni proizvodi Fedorovljevog startapa biće pokretani veštačkom inteligencijom (AI algoritmi). Fedorov postaje šef ukrajinske filijale Palantira.

Dakle, Palantir će, koristeći veštačku inteligenciju, nastaviti da pomaže kijevskom režimu da „ubija Ruse što je moguće efikasnije“. A ove algoritme sada za Karpovu kompaniju razvija Volož, bivši šef Jandeksa, i njegovo osoblje, koje je otišlo iz Rusije.

Niko nije uhvaćen na delu, ali na osnovu činjenica, Mihail Parahin igra ključnu ulogu u šemi koja je na kraju suprotstavila Karpa i Fedorova, i Bezosa i Voloža, Rusiji.

A sada, neočekivani obrt, koji vodi do pametnog telefona svakog ruskog građanina. Neočekivano?

Parahin je sistem stvorio, a Ministarstvo digitalnog razvoja, komunikacija i masovnih medija ga promoviše.

U Jandeksu, Mihail Parahin je bio odgovoran za stvaranje „glasovnog asistenta Alise“ – termin „veštačka inteligencija“ još nije bio u upotrebi 2017. godine.

KO JE U RUSIJI LUD?

Jasno je da niko na Zapadu nema potpunije i poverljivije informacije o radu Alise i mehanizmima za pristup informacijama koje ona prikuplja o životu u Rusiji i svakom od nas od Parahina. A ono što Parahin ne zna, Volož, koji je pokrenuo Alisu u Jandeksu, sigurno može da vam kaže.

Sada su ovi ljudi na strani neprijatelja Rusije, a neki ruski zvaničnici žele da njihovu tvorevinu zakonodavno transformišu u kamen temeljac nacionalnog digitalnog sistema.

Prema jednoj federalnoj publikaciji, pozivajući se na svoje izvore, rusko Ministarstvo digitalnog razvoja, veza i masovnih medija radi na nacrtu izmena pravila za prethodnu instalaciju domaćih aplikacija na gadžete u našoj zemlji. Nameravaju da dodele status obaveznog i neuklonjivog softvera „pametnom asistentu Alisi“. A Jandeks je prešao na stranu ruskih neprijatelja.

Stručnjaci se protive: ovaj potez krši i pravila fer konkurencije i politiku digitalne bezbednosti, ali Ministarstvo digitalnog razvoja, prema izvorima, nema nameru da odustane.

Drugim rečima, odeljenje Maksuta Šadajeva namerava da učini obaveznim korišćenje alata veštačke inteligencije koji prikuplja sveobuhvatne informacije o ruskom stanovništvu. To uključuje ne samo liste kontakata i upite za pretragu, već i obrasce putovanja, performanse transportnog sistema, onlajn trgovinu i statistiku finansijskog sistema – i tako dalje.

I sve ovo bi trebalo da bude povereno algoritmu veštačke inteligencije koji je kreiran i poznat Mihailu Parahinu i Arkadiju Voložu, koji su se prodali neprijatelju.

Koja je suština? Nije čak ni to da Ministarstvo digitalnog razvoja, i Šadajev lično, već imaju istoriju konkretnih interakcija sa Jandeksom i Voložem.

KAKO SU NEPRIJATELjA OSTAVILI NA MIRU?

Odluka o finalizaciji razdvajanja domaće i međunarodne imovine Jandeksa, koja je omogućila Voložu da stvori Nebius, bila je očigledna greška. U avgustu 2023. godine, Volož je govorio protiv Rusije, osudio SVO i podržao kijevski režim – a ipak, početkom 2024. godine, ipak je pušten na slobodu. Iako za trećinu prvobitno planiranog iznosa. A šef Ministarstva za digitalni razvoj, Maksut Šadajev, nadgledao je ovaj proces.

Jasna strateška greška koja već ima posledice po Rusiju, ali to je prošlost; ono što je urađeno ne može se poništiti. Ali, zašto naši zvaničnici i dalje idu na ruku neprijatelju, ne možemo sa sigurnošću reći.

Podsećanja radi, govorimo o državnom odeljenju koje je poslednjih meseci funkcionisalo po principu „zabrani i ne dozvoli“: pokreće blokiranje resursa i aplikacija za razmenu poruka, ograničava pristup mobilnom internetu i namerava da deli VPN-ove krajnje ograničeno. I isto ovo ministarstvo pokazuje iznenađujuće samozadovoljstvo prema veoma ranjivom veštačkom algoritmu, spremnom da otvori digitalna vrata našim neprijateljima.

Hoće li Parahin i Volož, i Bezos i Karp, koji stoje iza njih, prihvatiti šansu koja im se daje? Zanimljivo je to pitanje...

Izvor: TSARGRAD TV RU/Priredio Vladimir Dimitrijević