Vladan Glišić poručio je na tribini Srpskog debatnog kluba „Srpski glas: Srbija nakon izbora“, održanoj u Jagodini, da Srbiji predstoji izgradnja nove političke scene i da nacionalno i suverenistički orijentisani građani moraju da se organizuju u ozbiljnu političku snagu. On je upozorio da promena vlasti neće sama po sebi rešiti probleme srpskog društva i da se ne sme dozvoliti da studentska lista postane nova politička organizacija bez stvarne konkurencije i kontrole.
Glišić je ocenio da je završetak izbornog procesa i preuzimanje parlamentarne vlasti važan trenutak, jer će građani sada imati priliku da vide za šta su zapravo glasali. On je naglasio da studentska lista tokom kampanje nije predstavila program, ali da je takav pristup bio posledica političkih okolnosti i načina na koji je vlast godinama onemogućavala normalno opoziciono organizovanje.
„Aleksandar Vučić je svojim ponašanjem sam stvorio svoju opoziciju u studentskoj listi i sam zaslužio da ga smenjuju oni koji nisu imali program, ali su imali jednu jedinu ideju – da on mora da ode. On je uništio mogućnost pravljenja normalnih opozicionih stranaka koje su mogle na normalan način da ga skidaju sa vlasti“, rekao je Glišić.
Prema njegovim rečima, Srbija je izbegla ozbiljnu opasnost od dubokog društvenog sukoba, ali to ne znači da su svi problemi rešeni. Naprotiv, smatra da sada počinje nova faza u kojoj će biti neophodno izgraditi političke organizacije sposobne da predstavljaju građane i da ponude jasne odgovore na pitanja budućnosti zemlje.
„Ne smemo da se opuštamo i da mislimo da je sve završeno. Ovoj Srbiji treba jedna ozbiljna, suverena nacionalna opcija, jedna organizacija ljudi koji će dati odgovor na ono što osamdeset odsto ljudi u ovoj zemlji misli“, poručio je on.
Glišić je kao jedno od ključnih pitanja izdvojio odnos Srbije prema Evropskoj uniji. On smatra da se o tako važnom strateškom opredeljenju mora odlučivati neposredno, voljom građana, a ne političkim odlukama koje se donose bez jasnog narodnog mandata.
„Neko ko će na pitanje o Evropskoj uniji dati odgovor da to nije nigde odlučeno kao narodna volja da se ide ka Evropskoj uniji. Ako ćemo pričati o demokratiji i o referendumu, prvo i osnovno suštinsko pitanje jeste kada je ovaj narod neko pitao da li hoće da ide u Evropsku uniju“, istakao je Glišić.
On je naglasio da suverenizam, u suštini, podrazumeva pravo naroda da sam odlučuje o svojoj budućnosti, bez nametanja odluka od strane otuđenih političkih i ekonomskih struktura ili stranih centara moći.
„Suverenitet jeste na narodu, a suverenizam znači da se mi koji živimo ovde pitamo kako želimo da živimo. Ni odnarođene oligarhijske grupe, ni strani centri moći ne treba da nameću odluke od strateškog značaja za taj narod“, rekao je on.
Glišić je ocenio da je demokratija u Srbiji ugrožena sa više strana, ali da se prethodni režim Aleksandra Vučića nije zasnivao isključivo na represiji. Prema njegovoj analizi, vlast je mnogo više koristila sistem političke i ekonomske zavisnosti, šireći korupciju kroz različite delove društva.
„Vučić je povampirio jedan stari titoistički model vladanja Srbijom. On nije zastrašivao ljude, osim kao vrstu spinovanja, već je kupovao. On je korumpirao društvo i narod po dubini. To je najopasnije za jedan narod. Represija je mnogo manje opasna nego kada narod korumpirate“, ocenio je Glišić.
On je povukao paralelu između načina na koji je Srpska napredna stranka gradila svoju političku organizaciju i modela vladanja koji je, kako je naveo, obeležio period komunističke Jugoslavije. Prema njegovim rečima, takav sistem doveo je do stvaranja kulta ličnosti, u kojem se politička organizacija više ne rukovodi programom i institucionalnim pravilima, već voljom jednog čoveka.
„To čak nije bila ni stranka. To je bila jedna masovna pojava okupljanja mentaliteta u kome vi, u stvari, stajete iza onoga što jedan čovek priča da treba da radite. Imali ste kult ličnosti Aleksandra Vučića, a cela stranka od sedamsto hiljada članova pretvorena je u ljude koji glačaju bistu njegovog lika i dela“, rekao je Glišić.
On je ukazao i na međunarodne okolnosti koje su, po njegovoj oceni, omogućile učvršćivanje takvog političkog modela. Kao važne momente naveo je podršku koju je vlast dobijala iz Evropske unije, potpisivanje Briselskog sporazuma i način na koji su međunarodni akteri reagovali na izborne nepravilnosti u Srbiji.
Glišić je ocenio da je studentski pokret predstavljao drugačiji model organizovanja, zasnovan na plenumima i zborovima, ali je upozorio da takav način odlučivanja ne može sam po sebi da bude zamena za institucije države.
„Mi moramo da se organizujemo, ali ne smemo da upadnemo u zamku starih stranaka i organizacija, jer je fenomen studentskog pokreta to obrisao. Ali budite sigurni da plenumi i zborovi nisu odgovor na to“, naglasio je on.
Prema njegovim rečima, Srbiji su potrebne političke stranke, ali drugačije organizovane od onih koje su do sada dominirale političkom scenom. Kao najveću slabost dosadašnjeg modela izdvojio je pretvaranje stranaka u privatne organizacije u kojima jedan čovek donosi sve odluke, dok se ostali bore za napredovanje kroz ličnu lojalnost.
„Ne možemo da izmišljamo toplu vodu. Moramo da se organizujemo tako što ćemo praviti politički model stranke, jer ne može biti parlamentarne demokratije bez stranaka. Samo nam treba drugi model stranaka“, poručio je Glišić.
On je objasnio da nova politička organizacija mora da se gradi odozdo, kroz razgovor sa građanima, povezivanje lokalnih inicijativa i umrežavanje ljudi koji već deluju u svojim sredinama. Takav pristup, prema njegovoj oceni, omogućio bi stvaranje stabilne političke strukture koja ne bi zavisila od jednog lidera i koja bi mogla da opstane bez obzira na to da li je u vlasti ili opoziciji.
„Taj model stranaka treba da se pravi odozdo. Da idemo među ljude, da razgovaramo, da vidimo autentične organizacije koje postoje i da ih umrežavamo. Da horizontalnim organizovanjem dođemo do jedne ozbiljne stranke odozdo nagore, koja će moći da izdrži sve promene i na vlasti i u opoziciji“, rekao je on.
Glišić je naglasio da neposredna demokratija ima važnu ulogu, ali pre svega na lokalnom nivou, u mesnim zajednicama i u pitanjima koja se neposredno tiču života građana. Država, međutim, mora da ima institucije i ljude koji poznaju njeno funkcionisanje i koji poseduju političko iskustvo.
„Ono što treba da čini državu, da obezbedi kontinuitet i istorijsko postojanje jednog naroda, mora da ima institucije. Te institucije se ne baštine na neposrednoj demokratiji, nego na ljudima koji znaju kako država funkcioniše, koji provode određeno vreme u političkom delovanju i stiču iskustvo potrebno za politički rad“, objasnio je Glišić.
On je dodao da Srbija nema dovoljno ljudi sa političkim iskustvom da bi mogla da se odrekne svih koji su se ranije bavili politikom. Ipak, naglasio je da moraju postojati jasne granice i odgovornost za zloupotrebe, jer političko iskustvo ne može biti opravdanje za bilo kakvo ponašanje.
„Srpski narod nema nijednog čoveka koji ima političko iskustvo, a koga treba da se odreknemo samo zato što je bio u politici. Nemamo dovoljno ljudi. Ali kao društvo moramo da podvučemo crvene linije i kažemo: da si mi rođeni brat, ko pređe ovu granicu, mora da plati račun. Ne može se raditi šta god hoćeš zato što si deo političke klase“, poručio je on.
Posebno je upozorio na opasnost da nova vlast ponovi greške prethodnih političkih garnitura, odnosno da ljude bez iskustva postavlja na odgovorne funkcije samo zbog njihove političke pripadnosti ili trenutne popularnosti. Kao primer naveo je dešavanja u Narodnoj skupštini, gde su, po njegovoj oceni, pojedini nastupi nedovoljno pripremljenih predstavnika omogućili poslanicima SNS-a da ponovo dobiju politički prostor.
Na kraju izlaganja, Glišić je poručio da cilj novog političkog organizovanja ne treba da bude uverenje da jedna grupa ljudi može sama da reši sve probleme Srbije, već stvaranje ozbiljne organizacije koja će raditi u interesu naroda i države.
„Ne treba biti neko ko misli da ćemo mi rešiti sve probleme ovoga naroda. Pobede i porazi su u Božjim rukama, naša je borba. Mislim da ovaj narod većinom stoji iza naših ideja. Naše je da se organizujemo, da radimo ozbiljno i odgovorno, a sve ostalo će doći u meri u kojoj zaslužimo“, zaključio je Glišić.
Njegova glavna poruka sa tribine bila je da Srbiji nije potrebna samo smena političkih ličnosti, već promena načina na koji se političke organizacije stvaraju i funkcionišu. Umesto stranaka koje zavise od jednog čoveka, Glišić zagovara izgradnju stabilne nacionalne i suverenističke političke organizacije, zasnovane na lokalnom okupljanju, institucijama, odgovornosti i kontinuitetu.
SrbijaVukadinović: Sudbina SNS- a između DS i DPS-a Mila Đukanovića - PAD REJTINGA im tek PREDSTOJIIzvor: Pravda





