Skupština kao ogledalo nemoći režima

Doktor Slobodan Janković, predsednik Srpskog demokratskog saveza, koji je sve vreme podržavao Studentsku listu, komentarisao je dešavanja u Skupštini Srbije, naglašavajući da je to pokazatelj nemoći aktuelnog režima. „Pitanje prevashodno o Skupštini Narodnoj, gde konačno ovaj kartel nema većinu, ne kontroliše većinu poslanika“, rekao je Janković. On je preneo utiske građana koji su pratili prenose iz Skupštine, navodeći da je preko devedeset odsto njegovih sagovornika smatralo „da se, ovaj, očigledno vidi koliko čovek nije normalan. Misli se na Aleksandra Vučića, čoveka koji se javio dvadeset devet puta, ne znam da li je i ta, i, i tu brojku do sada premašio. I, naravno, samim tim pokazuje nemoć i jad, a s druge strane pokazuje i sav čemer i svo blato u kojem smo se mi kao društvo nalazili prethodnih četrnaest godina.“

Janković je istakao da je Vučić na pitanja o svom bratu Andreju reagovao napadom i vređanjem, što je pokazalo njegovu slabost. „Gubi tlo pod nogama i po svom instinktu životinjskom odreagovao je napadom, vređanjem. Tu je pokazao slabost“, objasnio je Janković. On smatra da Vučić „pokušava da komanduje, da objašnjava drugima šta, kako smeju, šta da rade, kako smeju da se ponašaju ili ne smeju da se ponašaju. Čoveka koji očigledno ne ume da se nosi sa gubitkom vlasti, sa gubitkom moći i koji koristi i poslednje trenutke da bi bio u medijima, da bi bio u središtu pažnje.“ Janković je zaključio da će „ova skupština, onog momenta kada se izabere predsednik Skupštine, ovaj, kada se usvoji pravilnik, biće jedna dobra terapija za njega.“

Dejan Petar Zlatanović je podsetio na Vučićevu izjavu upućenu naučnicima u Skupštini: „Ja ću da vas naučim kako se to radi.“ Janković je to protumačio kao Vučićevu „želju da uvredi i da pošto-poto prikaže sebe kao čoveka koji je iznad svih.“ On je takođe kritikovao fokus na lični profit, navodeći da je „suština svega je k, use, nase i podase. Koliko su oni dobri i koliko mogu da stave u džep. Dosta je bilo toga.“

Potreba za sistemskim promenama i profesionalizacijom

Govoreći o budućem radu Skupštine, Janković je naglasio da će se vladajuća većina suočiti sa izazovima, jer SNS nije „navikli na argumentovanu raspravu. Razumete? Da vi kažete: „Ne, evo, ovaj, imam rešenje koje je bolje. Ono je bolje zbog toga, toga i toga. Tačke jedan, dva, tri.“ Ne, nego uvrede, prozivanja i tako dalje.“

Kao prvi korak, Janković je naveo donošenje Zakona o Vladi i smanjenje broja ministarstava, koja su do sada postojala „da bi svako dobio uslovno rečeno svoj feud, svoj deo gde će komandovati, gde će uzimati kajmak, kako se to popularno kaže.“ On je istakao da je neophodno da ministarstva budu primer, gde rade stručni i odgovorni ljudi, bez „uglebljivanja kadrova koji su nesposobni, koji tu, koji su tu samo da bi, je l' tako, stvarali neku, ovaj, infrastrukturu na terenu, obezbeđivali kapilarne glasove i slične, i slične gluposti, što sve ne spada u delokrug rada ministarstva.“

Janković je predložio primenu Zakona o ispitivanju porekla imovine i povezanih osoba, kao i istragu protiv komandira policije koji nisu postupali po nalozima tužilaštva. Takođe, kao prioritet je naveo zakone iz oblasti životne sredine, rudnu rentu, poljoprivredu i kontrolu kvaliteta hrane.

Izazovi u nauci i obrazovanju

U naučnom svetu, Janković je ukazao na probleme zapošljavanja preko veze, „pumpanja“ citiranosti i pisanja radova uz pomoć veštačke inteligencije. „Nego da se unapređuje samo citiranost famozna, i vi na osnovu toga napredujete ponajviše i na osnovu količine radova, ne kvaliteta radova, nego količine radova“, rekao je Janković. On je kritikovao i ideološki uticaj zapadnih korporacija na objavljivanje naučnih radova, navodeći da „ako vi treba da objavljujete na listama koje kreira privatna korporacija, zapadna, i ako su na toj listi devedeset posto časopisa koji su iz Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, oni vam neće dozvoliti rad čiji zaključci, koliko god bili objektivni rezultat istraživanja metodološki ispravnog, im ne odgovaraju.“ Janković je naglasio da „država nije dužna da finansira rad takvih ljudi koji se lažno predstavljaju kao naučnici.“

Kada je reč o obrazovanju, Janković je istakao da je „nama potrebno više časova srpskog jezika. Dakle, mi smo zemlja sa najmanje časova maternjeg jezika u Evropi.“ On je upozorio na ideološko „glajšaltovanje“ na fakultetima, posebno na društvenim i humanističkim naukama, gde strane fondacije i NVO nastoje da imaju uticaj.

Demontaža sistema i novi politički front

Janković je ocenio da je „Studentska lista koja je dobila većinu dobila je u suštini mandat da demontira kartel koji je zarobio Srbiju za račun stranih gazda i koji je rasparčavao i uništavao i, a to demontiranje podrazumeva i hapšenje svih onih za koje se utvrdi krivična odgovornost. Dubinsko hapšenje.“

Kritikovao je ulogu medija poput Pinka, navodeći: „Dok ne vidim zaista da je Poreska uprava počela da preispituje rad Pinka, da se, da organi gonjenja ispitaju ima li elemenata ili nema krivičnog dela ljudi vezanih za taj sistem trovanja javnosti Srbije, dotle mi nećemo moći da govorimo suštinski o demontaži sistema, jer Pink je zaista jedan vrlo važan stub sistema koji je služio stalno da truje i da, ovaj, demorališe, odnosno da širi nemoral i nemogućnost za jedno zdravo vođenje politike u Srbiji i uopšte srpskog naroda.“

Za formiranje zdrave rodoljubive političke organizacije, Janković je istakao da su „potrebni ljudi koji se nisu ukaljali saradnjom sa režimom. Ljudi koji nisu na uzici tajnih službi, dakle, čije odluke ne zavise od Banjice, da li od civilnih, civilne ili od vojnih službi, svejedno. Dakle, koji su od, koji su u politici zato što vole svoj narod, koji nisu tu zbog ličnog profita, nego zato što prvenstveno imaju ljubav i odgovornost prema narodu i prema državi.“ On je podsetio da Aleksandar Vučić „nikad nije radio. Jedino znamo da je radio u gvožđari, kako kažu, u Londonu. To je celo njegovo radno iskustvo profesionalno.“

Janković je upozorio na ulogu „večne Udbe“ čiji je cilj „da u Srbiji ne dođe ni slučajno na vlast ili ne bude, hajde da kažemo, nema kontrolni paket, znači veliki broj poslanika i uticaja političkog, jedna zaista zdrava nacionalna i demokratska priča.“

Spoljnopolitički uticaji i srpski interesi

U kontekstu međunarodnih odnosa, Janković je definisao odgovornu politiku kao „veštinu mogućeg. Politika nije veština da se ukrade. Da se našteti. Odgovorna politika je jedna uzvišena veština kako da vi u datim okolnostima, spoljnim i unutrašnjim, uradite najbolje sa vaš narod i za vašu državu, za vašu, za vaše društvo.“ On je naglasio da Srbija ne sme pasivno da čeka, jer „Evropska unija, naravno da će gledati da nas muzu kao što su nas muzli do sada, i ne samo oni, nego i drugi, pa i Kina, je l' tako, preko Si Đinpinga i slično. Ali hajde mi da radimo, hajde mi da se borimo za nas.“

Janković je pozvao na stvaranje saveza sa zemljama poput Grčke, Rumunije, Mađarske i Bugarske, kao i saradnju sa Višegradskom grupom, uz očuvanje strateškog saveza sa Rusijom. On je kritikovao demokratiju u Evropskoj uniji, ističući da se „poštuje volja većine naroda, a ne Evropske unije koji, ne Evropske unije, nego našeg naroda, tako, naših državljana.“

Izvor: Jutjub kanal SRBIN info - kanal Centar