Javno komunalno preduzeće Zelenilo-Beograd nije izdalo saglasnost, odobrenje niti bilo koji drugi akt kojim bi bilo dozvoljeno postavljanje šatora, montažnih objekata i drugih privremenih konstrukcija u Pionirskom parku, tokom perioda u kojem su se oni tu i našli, potvrđeno je u odgovoru koji je Forbes Srbija dobio po zahtevu za pristup informacijama od javnog značaja.
Ako preduzeće koje upravlja prirodnim zaštićenim dobrom nije odobrilo postavljanje objekata, ko je to učinio? Kako je uopšte do toga došlo? I zašto nadležne institucije nisu reagovale? Posebno imajući u vidu da su stručnjaci još tokom trajanja „opsade“ parka upozoravali na kršenje propisa i moguća ozbiljna oštećenja.
Bez saglasnosti iz Zelenila
Značaj podatka da JKP Zelenilo-Beograd nije izdalo odobrenje postaje jasniji kada se uzme u obzir nadležnost ovog preduzeća. Kako nam je u ranijem razgovoru objasnio inspektor koji je želeo da ostane anoniman, JKP Zelenilo-Beograd zaduženo je za upravljanje javnim, zelenim površinama u Beogradu, ali i za davanje saglasnosti za njihovo korišćenje.
„Za javne površine u Beogradu zaduženo je JKP Zelenilo-Beograd. Ono gazduje javnim površinama i daje saglasnost da li nešto sme da se postavi ili ne“, objasnio je tada sagovornik Forbes Srbija.
Drugim rečima, saglasnost preduzeća koje upravlja ovim prostorom nije postojala. A pitanje ko je i pod kojim uslovima omogućio njegovo zauzimanje ostaje bez odgovora.
Šta je radila inspekcija?
Pored JKP Zelenilo-Beograd pitanja o inspekcijskom nadzoru u Pionirskom parku uputili smo i Sekretarijatu za inspekciju, nadzor i komunikaciju Grada Beograda. Konkretnije, Sektoru za komunalnu inspekciju i Sektoru za zaštitu životne sredine.
Najpre smo od Sekretarijata zatražili odgovore na pitanja da li su nadležne inspekcije dobile nalog za nadzor zbog postavljanja šatora i drugih objekata u Pionirskom parku, šta je eventualnim kontrolama utvrđeno i koje mere su preduzete. Pitali smo ih da li su primili prijave građana, kao i kako se utvrđuju odgovornost i naknada eventualne štete. Odgovore na ova pitanja nismo dobili.
Zbog toga smo 30. oktobra podneli i dva zahteva za pristup informacijama od javnog značaja. Jedan je bio upućen Sektoru za komunalnu inspekciju, a drugi Sektoru za zaštitu životne sredine. U odgovoru na zahteve, Sekretarijat nas je obavestio da će oni biti spojeni u jedan postupak, uz obrazloženje da se oba zahteva odnose na inspekcijski nadzor nad privremenim objektima u Pionirskom parku.
Međutim, Sekretarijat nam do objavljivanja teksta nije dostavio tražene informacije o tome da li su inspekcije kontrolisale park, šta su eventualno utvrdile i koje mere su preduzete, iako je od podnošenja zahteva prošao zakonski rok od 15 dana za postupanje.
Ko je odgovoran?
Podsetimo, u razgovoru za Forbes Srbija, inspektor je objasnio da oni ne mogu samoinicijativno da izađu na teren bez naloga rukovodioca inspekcije.
„Jedna od odredbi zakona jeste da inspektor ne sme bez naloga da izađe na teren. Ja mogu da vidim neke protivzakonite radnje. Ipak, ne smem da odem na lice mesta ukoliko od rukovodioca inspekcije ne dobijem nalog za taj inspekcijski nadzor“, rekao je.
On je u razgovoru ukazao i na odgovornost rukovodioca inspekcije koji nije naložio kontrolu.
„Odgovoran je rukovodilac inspekcije koji je imao saznanja da je to postavljeno. On je trebalo da izda nalog inspektoru da izađe na lice mesta. Ne može se reći da on nije imao informacije da je to postavljeno na javnoj površini“.
Udruženje pejzažnih arhitekata traži hitnu reakciju
Dok se čekaju odgovori nadležnih, stručnjaci iz Udruženja pejzažnih arhitekata Srbije (UPAS) već su izvršili terenski uvid nakon uklanjanja šatora i drugih privremenih objekata. Njihov zaključak je da su na celokupnom području parka nastala oštećenja vegetacije i zemljišta. Ta oštećenja zahtevaju stručnu procenu i hitno reagovanje institucija.
UPAS je tim povodom uputio zvaničan dopis JKP Zelenilo-Beograd i javno apelovao na institucionalnu odgovornost.
Iz Udruženja je predloženo formiranje stručne komisije. U toj komisiji bi se našli predstavnici Zelenila, Zavoda za zaštitu prirode Srbije, Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, nadležnih gradskih sekretarijata, kao i stručnjaci UPAS-a i predstavnici Šumarskog i Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Jedan od prvih zadataka takve komisije trebalo bi da bude izrada detaljnog ekspertskog izveštaja o nastaloj šteti. To bi podrazumevalo pedološku analizu zemljišta, popis stepena oštećenosti svakog pojedinačnog stabla, kao i procenu stanja infrastrukture, staza, mobilijara i zalivnog sistema.
Pukovnica policije u penziji OTKRILA koliko su ljudi iz interventne dobijali na platu za čuvanje ĆacilendaDalje neplanske intervencije mogu dodatno da ugroze park
Oni su upozorili i na to da dalje neplanske intervencije mogu dodatno da ugroze već degradiran ekosistem parka.
„Kako bi se kroz udruživanje građanske inicijative i profesionalnog znanja obezbedio najbolji mogući ishod, struka i nadležne institucije moraju preuzeti vodeću ulogu i definisati jasnu strategiju obnove. Svaka dalja neplanska ili nenamerno ishitrena akcija na terenu mogla bi dodatno ugroziti već degradiran ekosistem parka“, naveli su iz UPAS-a.
Kako se Pionirski park menjao
Na moguće posledice zauzimanja parka upozoravali smo još u aprilu prošle godine, kada smo razgovarali sa stručnjacima UPAS-a. Tada, međutim, zbog postavljenih šatora i onemogućenog pristupa, nije bilo moguće utvrditi stvarni obim štete.
Ipak, oni su ukazivali na to da su najveća oštećenja verovatno pretrpeli travnjaci i zalivni sistemi. Kako su istakli, ne treba zanemariti ni moguća oštećenja srednje i visoke vegetacije.
Obnova bi mogla da košta stotine hiljada evra
U aprilu prošle godine, kada smo prvi put pisali o mogućim posledicama zauzimanja Pionirskog parka, iz UPAS-a dobili smo okvirne procene troškova obnove travnjaka.
Prema njihovoj proceni, obnova travnjaka setvom, zajedno sa pripremnim radovima, koštala bi između devet i 15 evra po kvadratnom metru. Ukoliko bi se koristio travni tepih, cena bi iznosila od 15 do 25 evra po kvadratnom metru.
Imajući u vidu da se, prema podacima Udruženja, pod travnjacima nalazi oko 17.500 kvadratnih metara, samo obnova ove površine mogla bi da košta između 157.500 i 262.500 evra setvom, odnosno između 262.500 i 437.500 evra postavljanjem travnog tepiha.
Ove procene odnosile su se isključivo na obnovu travnjaka i ne predstavljaju konačnu cenu sanacije. U njih nisu uračunati eventualni troškovi popravke zalivnog sistema, nege ili zamene oštećenih stabala i žbunja, sanacije staza, mobilijara i drugih elemenata parka.
Precizna procena troškova može se utvrditi tek nakon detaljnog pregleda zatečenog stanja.
Forbes, N1






