Analitičar Aleksander Merkuris u najnovijoj analizi govori o kretanju ruskih snaga na frontu, mogućim napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i mostove preko Dnjepra, ali i o sve oštrijim porukama Moskve u vezi sa budućim pregovorima. Prema njegovom tumačenju, Rusija bi mogla da pooštri svoje zahteve ukoliko se vojna situacija u Ukrajini nastavi razvijati u njenu korist.

Merkuris posebno izdvaja rusko koncentrisanje snaga na istočnoj obali Dnjepra, u oblasti Oleškija i Kahovke, dok je na snazi primirje u tom delu fronta. On navodi da nije jasno da li Moskva priprema odgovor na moguću ukrajinsku operaciju nakon isteka primirja ili ima sopstvene planove u vezi sa Hersonom.

Analitičar podseća i na izveštaje o ruskim izviđačkim aktivnostima u Hersonu i napadima na mostove, ali ističe da se iz dostupnih informacija ne može pouzdano zaključiti šta bi mogao biti sledeći potez ruske vojske.

Merkuris smatra da se front i dalje pomera, dok se Ukrajina suočava sa mogućnošću novog velikog ruskog raketnog i dronskog napada.

Ukrajinska protivvazdušna odbrana pod pritiskom

Merkuris ukazuje na probleme sa ukrajinskim raketnim programima, posebno sistemom „Freja“, koji bi, prema navodima koje analizira, trebalo da nadomesti nedostatak raketa za sisteme S-300 i „Patriot“. On ističe da je razvoj tog sistema, u koji su uključeni i zapadni partneri, ponovo odložen.

Prema njegovoj proceni, „Freja“ predstavlja složen spoj sovjetskih konstrukcijskih rešenja i zapadne tehnologije, što može da stvori ozbiljne proizvodne i tehničke probleme. Merkuris sumnja da će sistem uskoro biti operativan, a smatra i da bi njegove mogućnosti protiv ruskih balističkih i hipersoničnih raketa mogle biti ograničene.

U takvim okolnostima, analitičar očekuje da bi ruski napadi mogli sve više da budu usmereni na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, posebno električne podstanice, kao i na mostove preko Dnjepra.

Rusija ispituje mogućnosti za uništavanje mostova

Merkuris ocenjuje da ruska vojska postepeno razvija taktiku za napade na velike mostove preko Dnjepra. Prema njegovim rečima, Moskva je do sada koristila različita sredstva – dronove, bombe i rakete – kako bi ispitala mogućnosti za njihovo uništavanje.

On se osvrnuo na napad na Južni most u Kijevu, navodeći da su snimci i izveštaji o oštećenjima pokrenuli pitanja o preciznosti upotrebljenih raketa. Merkuris spekuliše da bi Rusija mogla da razvija nove sisteme navođenja, ali naglašava da nema dovoljno informacija da bi se sa sigurnošću moglo utvrditi o kakvoj tehnologiji je reč.

Prema njegovoj oceni, uništavanje mostova preko Dnjepra imalo bi ozbiljne posledice po ukrajinske snage na istoku zemlje, jer bi im otežalo snabdevanje, prebacivanje pojačanja i povlačenje na zapadnu obalu.

ŠKORO: SNS se raspada, a Srbija mora da sačeka pravdu – „Tek će se otkriti šokantni detalji“

Evropa želi mesto za pregovaračkim stolom

Značajan deo analize posvećen je diplomatskim kontaktima Vladimira Putina sa evropskim liderima, kao i nastojanjima Evrope da bude uključena u buduće pregovore o Ukrajini.

Merkuris se osvrnuo na telefonski razgovor ruskog predsednika sa finskim predsednikom Aleksanderom Stubom i norveškim premijerom Jonasom Garom Stereom. On odbacuje medijske izveštaje da je razgovor bio obeležen dugim Putinovim izlaganjem o srednjovekovnoj istoriji, ukazujući na demanti norveškog premijera.

Prema Merkurisovom tumačenju, Stub bi mogao da pokuša da se nametne kao evropski predstavnik u pregovorima sa Moskvom, predstavljajući se kao političar koji ima dobre odnose i sa Vašingtonom i sa Rusijom.

Analitičar smatra da evropske zemlje žele da učestvuju u razgovorima kako bi uticale na budući dogovor o Ukrajini. On tvrdi da bi evropski plan mogao da podrazumeva zamrzavanje sukoba na postojećim linijama fronta, uz nastavak vojnog jačanja Ukrajine i njenu postepenu integraciju u zapadne strukture.

Moskva, međutim, prema Merkurisovom prikazu, odbacuje takvu mogućnost. On navodi da je ruski predsednički savetnik Jurij Ušakov poručio da Evropljani nisu pozvani na razgovore u Abu Dabiju i da Rusija ne vidi šta bi oni mogli da doprinesu pregovorima.

Putinova poruka: Rusija traži ispunjenje svojih uslova

Merkuris posebnu pažnju posvećuje formulaciji iz ruskog saopštenja o razgovoru Putina sa evropskim liderima, u kojoj se navodi da je trajni mir moguć samo ako se interesi Rusije uzmu u obzir „u potpunosti i bez ikakvih uslova“.

Analitičar tu formulaciju vidi kao mogući signal da Moskva ne namerava da prihvati kompromis koji bi ostavio nerešenim ključna pitanja zbog kojih je sukob počeo.

On podseća na ruske zahteve koji se odnose na povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa, Donjecke i Luganske oblasti, kao i iz Zaporožja i Hersona, neutralni status Ukrajine, ograničenja njenih oružanih snaga i garancije za prava ruskog stanovništva i Ruske pravoslavne crkve.

Merkuris smatra da bi Moskva, ukoliko ostvari dodatne vojne uspehe, mogla da postavi i nove uslove. Kao moguće scenarije navodi zahteve za kontrolu nad dodatnim teritorijama, uključujući oblasti istočno od Dnjepra, ali i promenu dosadašnjeg pristupa pregovorima.

On, ipak, naglašava da je reč o njegovoj proceni i tumačenju političkih signala, a ne o potvrđenom dogovoru ili zvanično objavljenom novom ruskom ultimatumu.

„Politika produžavanja rata mogla bi da dovede do još težih uslova“

Merkuris se poziva i na analizu američkog stručnjaka Gordona Hana, koji smatra da bi Rusija u narednim mesecima mogla da poveća zahteve ukoliko se ukrajinska vojna situacija dodatno pogorša.

Prema tom scenariju, eventualni ruski napredak u Donbasu i drugim delovima fronta mogao bi da dovede do novih zahteva u pogledu teritorija i budućeg statusa Ukrajine.

Merkuris ocenjuje da bi to predstavljalo ozbiljan udarac evropskoj politici podrške Ukrajini „koliko god bude potrebno“. Po njegovom mišljenju, produžavanje sukoba umesto postizanja sporazuma moglo bi da dovede do situacije u kojoj će uslovi za okončanje rata biti znatno nepovoljniji za Kijev.

Analitičar zaključuje da će naredni period zavisiti od razvoja situacije na frontu, ruskih udara na ukrajinsku infrastrukturu i spremnosti strana da prihvate pregovore. On smatra da Moskva sve jasnije poručuje da neće pristati na dogovor koji bi omogućio da se sukob samo privremeno zamrzne, a zatim nastavi pod povoljnijim uslovima za Ukrajinu.

SvetOtvara se Pandorina kutija: Politikolog otkriva opasnu zamku za Rusiju!

Izvor: Pravda