Dok su pregovori o budućim granicama Ukrajine i dalje bez konačnog dogovora, iz Moskve stižu poruke koje otvaraju pitanje sudbine teritorija koje do sada nisu bile u središtu pregovora.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da Rusija trenutno ne planira formalno pripajanje delova Harkovske i Sumske oblasti koje je odredila kao bezbednosnu, odnosno tampon-zonu. Međutim, istovremeno je najavio njihovo ekonomsko povezivanje sa Rusijom i stvaranje životnih uslova kakvi postoje na teritoriji Ruske Federacije.
Putin je o tome govorio odgovarajući na pitanja novinara, nakon što ga je jedna novinarka upitala da li će ruske snage ostati na teritoriji tampon-zona do završetka specijalne vojne operacije i da li će te oblasti kasnije biti priključene Rusiji.
„Za sada je to za nas zona bezbednosti, ali tamo žive ljudi. Učinićemo sve da se uslovi života tamo ni po čemu ne razlikuju od drugih teritorija Ruske Federacije. U svakom slučaju, tome ćemo težiti“, izjavio je Putin.
Kada je reč o pravnom statusu tih teritorija, ruski predsednik naglasio je da je to posebno pitanje kojim bi trebalo da se bave pravnici. Time je razdvojio pitanje njihovog sadašnjeg bezbednosnog značaja od eventualnog budućeg formalnog priključenja Rusiji.
Ruski vojni i politički bloger Jurij Podoljaka ocenio je da Putinove reči imaju mnogo dalekosežnije značenje od obične najave ekonomskog povezivanja. Prema njegovom tumačenju, Harkovska oblast će faktički postati deo Rusije, bez obzira na to kako će njen pravni status biti definisan.
„Mislim da je rečeno jasno i nedvosmisleno. Niko ništa neće predavati. A to se pre svega odnosi na teritoriju Harkovske oblasti!“, napisao je Podoljaka na Telegramu.
Ovakvo tumačenje dobija dodatnu težinu kada se uporedi sa ranijim pregovaračkim stavovima Moskve. Rusija je prethodno insistirala na predaji celokupne teritorije Donbasa, dok je bila spremna da teritorije u Sumskoj i Harkovskoj oblasti koristi kao predmet razmene tokom pregovora.
Međutim, nakon upada ukrajinskih oružanih snaga u Kursku oblast, ruski pristup se promenio. Moskva je počela da posmatra delove Sumske i Harkovske oblasti kao tampon-zonu čija je osnovna funkcija da odvoji ukrajinsku vojsku od ruskih pograničnih područja.
Time su ove teritorije dobile drugačije mesto u ruskim bezbednosnim planovima. One više nisu samo područja koja se mogu koristiti za pregovaračke ustupke, već postaju deo šire koncepcije zaštite ruske granice. Iz takvog pristupa proizlazi i procena da Moskva verovatno neće pristati na njihovo vraćanje pod kontrolu Kijeva.
U međuvremenu, Ukrajina nastavlja da odbija predaju preostalih delova Donbasa koji se nalaze pod njenom kontrolom. Takav stav zadržan je i tokom pregovora u Abu Dabiju, gde je Kijev odbacio čak i američki predlog da se granice Donbasa prilagode sadašnjoj liniji razdvajanja.
Posebno je značajno što su ukrajinski predstavnici ranije govorili o mogućnosti primene takozvanog korejskog scenarija, koji podrazumeva zamrzavanje sukoba duž postojeće linije razdvajanja, bez konačnog rešavanja teritorijalnog spora. Uprkos tome, na pregovorima u Abu Dabiju nije prihvaćena ni ponuđena varijanta promene granica.
Upravo u tome leži ključna promena koju naglašava Podoljaka. Dok Kijev nastavlja da pregovara o Donbasu i odbija teritorijalne ustupke, Moskva je proširila bezbednosne zahteve na područja koja je ranije bila spremna da razmeni.
Putinova izjava ne predstavlja zvaničnu odluku o pripajanju Harkovske i Sumske oblasti, ali pokazuje da Rusija namerava da dugoročno uređuje život na teritorijama koje kontroliše u okviru tampon-zone. Ekonomska integracija, zajedno sa njihovim uključivanjem u rusku koncepciju pogranične bezbednosti, mogla bi da oteža svaki budući dogovor o njihovom statusu.
Tako se u pregovorima pojavljuje dodatni problem za Kijev- dok pitanje Donbasa ostaje nerešeno, teritorije Harkovske i Sumske oblasti, koje su ranije mogle biti predmet razmene, u ruskim planovima dobijaju značaj koji prevazilazi njihovu dosadašnju pregovaračku ulogu.
Webtribune






