Nakon nedavno održanog Svetskog prvenstva u fudbalu, došlo je do ažuriranja cena igrača na fudbalskom tržištu. Do najveće korekcije vrednosti došlo je kod igrača koji su imali dobar učinak na pomenutom prvenstvu, pa su sada najskuplji igrači Lamin Jamal (Španija) i Erling Haland (Norveška) sa 220 miliona evra, dok ih prati Kilijan Mbape (Francuska) u vrednosti od 200 miliona.

Reklama

Lista najvrednijih fudbalera je dugačka, ali na njoj nema igrača iz Srbije. Istina, nije Srbija igrala Svetsko prvenstvo, ali problem sa fudbalom u Srbiji datira dosta ranije.

Trenutno najskuplji srpski fudbaler je odbrambeni igrač italijanskog Milana, Strahinja Pavlović, koji košta 40 miliona evra, dok su iza njega golman Milan Svilar (odrekao se srpskog dresa) i Dušan Vlahović koji je trenutno bez kluba, obojica vrednosti od po 35 miliona evra.

Osim nekoliko najcenjenijih trenutno, srpskih igrača skoro i da nema u najjačim klubovima Evrope, a ako ih i ima - nemaju bitnu ulogu u svojim timovima. Manjak kvaliteta i želja za ekspresnim novcem udaljila ih je od liga „petice“.

Reklama

Jasno je da je fudbal mešavina sporta i biznisa, ali je u Srbiji sport isključen iz kombinatorike pa je sve postalo samo biznis koji unazađuje i reprezentaciju Srbije. Da je tako, potvrđuju sada već brojni vredni transferi domaćih igrača u strane klubove, koji su prethodno forsirani u reprezentativnom dresu pa onda prodavani za sasvim dobre cifre u najjače lige Evrope (Milosavljević – Bornmut, Maksimović – Lajpcig, Mijatović – Njujork siti, Stevanović – Mančester siti, Nedeljeković – Aston Vila, Eraković – Zenit, Mimović - Fenerbahče...). Međutim, po nepisanom pravilu tu se njihov razvojni put obično završava, a oni postaju prosečni ili čak ispod proseka igrači u slabijim evropskim ligama.

Menadžerske kombinacije i slab kvalitet domaćeg takmičenja dovele su do pada kvaliteta igrača, a samim tim i do pada kvaliteta reprezentativnog fudbala.

Veštačko podizanje cena igrača može da donese novac klubovima i menadžerima, ali takav način rada postepeno briše Srbiju sa svetske fudbalske mape.

Dok srpski mladi igrači na kratko bljesnu i nestanu, španski grade svoje karijere na čvrstim temeljima i već kao tinejdžeri dođu do fudbalskog krova planete.

Srbija ne može biti Španija, ali može eliminisati štetne elemente i prepisati dobre stvari od zemalja kao što su Španija ili Norveška.

A kada se uspostavi kvalitetan sistem, tada će i realna vrednost srpskih igrača početi da raste, dok će reprezentacija takođe profitirati povratkom na fudbalsku mapu.

Reklama
PravdaSportLegendarni hrvatski fudbaler sreo Novaka Đokovića, nastala veoma moćna slika, Srbin nije mogao da odbije

Foto:Transfermarkt
Izvor: Pravda/A. Đirković