Sukob u Ukrajini ulazi u fazu u kojoj se sve otvorenije postavlja pitanje koliko dugo može da traje i gde se nalazi granica posle koje bi sadašnji rat mogao da dobije znatno šire razmere.

U Francuskoj se istovremeno pojačava rasprava o daljoj pomoći Kijevu, posebno zbog budžetskih problema sa kojima se zemlja suočava.

Francuska političarka i lider Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen upozorila je da vidi dva izuzetno opasna pravca u kojima bi rat mogao da se razvija. Jedan podrazumeva njegovo dugotrajno produžavanje, dok bi drugi nastao ukoliko bi NATO neposredno ušao u sukob.

„Ili će se NATO uključiti u ovaj sukob, a tada počinje treći svetski rat, ili ćemo biti svedoci stogodišnjeg rata“, izjavila je Le Pen.

Ona je ukazala da rat već traje duže od Prvog svetskog rata i ocenila da sadašnje stanje ne može jednostavno da se produžava bez pokušaja pronalaženja političkog izlaza. Zbog toga je zatražila organizovanje međunarodne konferencije na visokom nivou, na kojoj bi predstavnici više država pokušali da pronađu rešenje za okončanje sukoba.

Le Pen je rekla da bi želela lično da razgovara sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim. U širi pregovarački proces, po njenom predlogu, trebalo bi uključiti i druge zemlje, među kojima su Nemačka, Poljska i Turska.

Posebnu ulogu u stvaranju uslova za pregovore Le Pen vidi za Francusku. Njena ideja je da Pariz pomogne u uspostavljanju političkog procesa koji bi prethodio eventualnom mirovnom sporazumu, umesto da se rat nastavlja bez jasnog diplomatskog izlaza.

Istovremeno je otvorila i pitanje mogućnosti Francuske da nastavi finansiranje Ukrajine. Le Pen smatra da zbog teške budžetske situacije Francuska više nije u stanju da nastavi finansijsku pomoć Kijevu u dosadašnjem obliku.

Takav stav ne znači potpuno obustavljanje svakog oblika podrške. Le Pen ostavlja mogućnost nastavka isporuka odbrambene opreme i pomoći u obuci ukrajinskih vojnika, ali pravi razliku između takve podrške i daljeg finansijskog opterećivanja francuskog budžeta.

Upozorenje o mogućem direktnom sukobu NATO-a i Rusije nije novo pitanje u raspravama o Ukrajini. Još od početka rata zapadne zemlje pokušavaju da istovremeno vojno podrže Kijev i izbegnu neposredan oružani obračun snaga NATO-a sa Rusijom, koji bi otvorio potpuno drugačiji nivo eskalacije.

Iz Moskve su ranije poručivali da Rusija, kao velika i odgovorna država, neće biti inicijator trećeg svetskog rata. Nasuprot tome, zapadne zemlje i Ukrajina odgovornost za sadašnji rat pripisuju Rusiji zbog početka invazije u februaru 2022. godine.

Le Pen zato insistira na diplomatskoj inicijativi koja bi okupila Moskvu, Kijev i druge države za pregovaračkim stolom. Po njenoj proceni, alternativa političkom pokušaju završetka rata svodi se na produžavanje sukoba na neodređeno vreme ili na rizik direktnog uključivanja NATO-a, što bi postojeći rat pretvorilo u globalni sukob.

Webtribune