Četiri godine nakon što je somalska vlada pokrenula svoju široko hvaljenu ofanzivu 2022. godine protiv Al-Šababa, bezbednosni dobici postignuti širom centralne Somalije su sve više pod pritiskom, jer ova militantna grupa nastavlja da vraća strateške teritorije i širi svoj uticaj u ključnim regionima.

Prema bezbednosnim izvorima koji su razgovarali sa Baidoa Onlajn, Al-Šabab je uspešno iskoristio političke podele, bezbednosne praznine i usporavanje vladinih vojnih operacija kako bi povratio zamah na nekoliko frontova. Militanti su ponovo uspostavili kontrolu u brojnim prethodno oslobođenim područjima, uključujući okrug Makas u regionu Hiiran, gde je grupa uglavnom bila odsutna više od decenije.

Bezbednosni zvaničnici i regionalni analitičari upozoravaju da Somalija možda ulazi u novu fazu sukoba u kojoj Al-Šabab više ne brani prvenstveno svoja tradicionalna uporišta, već aktivno poništava vladine dobitke postignute tokom ofanzive 2022-2023. godine.

Strateški preokret

Prema bezbednosnim procenama i obaveštajnim izveštajima otvorenih izvora, kontraofanziva Al-Šababa iz 2025. godine označila je značajnu prekretnicu u sukobu. Grupa je sistematski ciljala ranjive vladine položaje, strateške rute snabdevanja i nedavno oslobođene gradove, postepeno poništavajući mnoge dobitke postignute tokom vladine kampanje „totalnog rata“ pokrenute 2022. godine.

Izvori bezbednosti upoznati sa dešavanjima u Hiršabelu rekli su za Baidoa Onlajn da su militanti mesecima obnavljali svoje operativne mreže, regrutovali nove borce, naplaćivali poreze i ponovo uspostavljali obaveštajne ćelije pre nego što su pokrenuli koordinisane napade u više regiona.

Rastuća zabrinutost među bezbednosnim analitičarima

Nekoliko somalijskih i međunarodnih analitičara tvrdi da je vojna kampanja savezne vlade izgubila zamah usred rastućih političkih sporova i institucionalnih izazova. Prema rečima političkih posmatrača, nacionalna pažnja se sve više pomera ka ustavnim amandmanima, kontroverzama vezanim za izbore, sporovima sa saveznim državama članicama i političkim tenzijama u Mogadišu. Kritičari tvrde da su ova pitanja preusmerila resurse i strateški fokus sa operacija protiv pobunjenika.

„Al-Šabab tradicionalno ima koristi kad god se političko rukovodstvo Somalije podeli“, rekao je jedan regionalni bezbednosni analitičar za Baidoa Onlajn. „Grupa razume da politička fragmentacija često stvara operativne mogućnosti na bojnom polju.“

Kako je Al-Šabab povratio izgubljenu teritoriju

Vojni stručnjaci identifikuju nekoliko faktora koji stoje iza ponovnog uspona militanata:

Usporavanje ofanzivnih operacija nakon početnih uspeha 2022. godine.

Nedovoljni napori za stabilizaciju u novooslobođenim područjima.

Slabe strukture lokalne uprave nakon vojnih pobeda.

Smanjena koordinacija između saveznih vlasti i nekih država članica.

Postepeno povlačenje i restrukturiranje međunarodnih bezbednosnih misija.

Al-Šabab i dalje ima sposobnost da regrutuje, obučava i finansira operacije putem svoje opsežne poreske mreže.

Prema bezbednosnim izvorima, mnogim područjima oslobođenim tokom prve faze ofanzive nedostajalo je stalno bezbednosno prisustvo, što je omogućilo borcima Al-Šababa da se postepeno vrate i obnove svoj uticaj.

Maksas: Simbolični zastoj

Među najznačajnijim događajima koje navode bezbednosni posmatrači jeste povratak Al-Šababa u okrug Maksas. Grad ima strateški i simbolički značaj jer je ostao van kontrole Al-Šababa oko 12 godina. Bezbednosni analitičari kažu da sposobnost militanata da se vrate u takvo područje pokazuje i njihovu otpornost i izazove sa kojima se suočavaju vladini napori za stabilizaciju. „Ponovno osvajanje područja poput Maksaasa značajno podiže moral borcima i pristalicama Al-Šababa“, rekao je za Baidoa Onlajn bezbednosni izvor upoznat sa operacijama u centralnoj Somaliji.

Gubitak Maksaasa ističe borbu vlade da održi kontrolu nad prethodno oslobođenim područjima i odražava sposobnost Al-Šababa da se pregrupiše, iskoristi bezbednosne praznine i pokrene koordinisane kontraofanzive. Analitičari kažu da je ponovno osvajanje grada pružilo militantima značajan moral, dok istovremeno postavlja pitanja o dugoročnoj održivosti nedavnih vojnih dobitaka.

Havadli i Basra: Obnovljeni pritisak na Mogadiš

Rastuće prisustvo Al-Šababa u Havadliju i Basri pojavilo se kao još jedan značajan pokazatelj ponovnog uspona grupe nakon usporavanja vladinih ofanziva. Havadli u regionu Srednjeg Šabela i Basra u Donjem Šabelu, koji se nalaze na dohvat ruke od Mogadiša, sve više postaju važni operativni centri za militante. Prema bezbednosnim izvorima koji su razgovarali sa Baidoa Onlajn, Al-Šabab je iskoristio usporavanje vojnih operacija i tekuće političke podele da obnovi svoje kapacitete i proširi svoj uticaj u strateški važnim oblastima. Bezbednosni analitičari veruju da prisustvo grupe u Havadliju i Basri pruža joj mogućnost da ugrozi ključne rute snabdevanja koje vode do prestonice, izvodi napade na vladine snage i održava kontinuirani pritisak na bezbednosno okruženje Mogadiša.

Prema rečima regionalnih stručnjaka za bezbednost, Al-Šabab je iskoristio operativnu pauzu da ojača svoju komandnu strukturu, poboljša logistiku, regrutuje nove borce i ojača odbrambene položaje širom centralne i južne Somalije. Bezbednosni izvori dalje ukazuju na to da je grupa intenzivirala napore regrutovanja i proširila aktivnosti obuke u oblastima pod svojim uticajem, omogućavajući joj da nadoknadi gubitke pretrpljene tokom prethodnih vladinih ofanziva. Analitičari upozoravaju da što se duže militantima dozvoljava da učvrste svoju kontrolu na ovim strateškim lokacijama, to će buduće vojne operacije postati teže i skuplje. Oni tvrde da bi bez kontinuiranog vojnog pritiska, jače koordinacije između saveznih i regionalnih vlasti i efikasnih napora za stabilizaciju u oslobođenim oblastima, Al-Šabab mogao dodatno da učvrsti svoje pozicije i predstavlja sve ozbiljniju pretnju i za Mogadiš i za šire južno-centralne regione Somalije.

Faktor regrutovanja

Analitičari takođe upozoravaju da je usporavanje kontinuiranog vojnog pritiska dalo Al-Šabab-u dodatno vreme da popuni svoje redove. Prema rečima regionalnih stručnjaka za bezbednost, grupa nastavlja da regrutuje i obučava borce u udaljenim oblastima južne i centralne Somalije. Obaveštajne procene ukazuju da je Al-Šabab održavao centre za obuku i mreže regrutovanja uprkos godinama vojnog pritiska.

Bezbednosni izvori kažu da se novoobučeni regruti sve više pojavljuju u nedavnim ofanzivama u regionima Srednji Šabel, Hiiran, Bej i Donji Šabel.

Zašto je Al-Šabab mogao da iskoristi ove političke podele?

Al-Šabab je istorijski napredovao kad god su politički akteri Somalije bili podeljeni.

Grupa ne mora nužno da pobedi vladu konvencionalnim ratovanjem. Umesto toga, koristi joj kada koordinacija bezbednosti oslabi, politički lideri postanu rasejani, a lokalne zajednice izgube poverenje u državne institucije. Analitičari primećuju da se strategija Al-Šababa sve više fokusira na iscrpljivanje – polako iscrpljujući vladu kroz stalne napade, infiltraciju, ekonomski pritisak i psihološko ratovanje, umesto da pokušava da potpuno zauzme veće gradove.

Zašto vlada nije bila u stanju da se fokusira na stabilizaciju?

Politički sporovi su sve više dominirali nacionalnom agendom. Tokom protekle četiri godine, tenzije između Mogadiša i nekoliko saveznih država članica – uključujući Puntland i Džubaland – su se intenzivirale.

Istovremeno, politička neslaganja oko ustavnih amandmana, izbornih aranžmana i podele vlasti zauzela su značajnu pažnju vlade. Kritičari tvrde da su bezbednosni resursi sve više preusmereni na upravljanje domaćim političkim sporovima, a ne na održavanje pritiska na Al-Šabab.

Neke opozicione ličnosti tvrde da se politička kriza produbila nakon što je predsednik Hasan Šeik Mohamud ostao na vlasti nakon 15. maja 2026. godine, tvrdnja koju odbacuju pristalice vlade koje tvrde da su ustavne promene bile neophodne kako bi se olakšali budući direktni izbori. Rezultujuće političke tenzije dodatno su polarizovale zemlju.

Pogled u budućnost

Dok somalska vlada nastavlja da sprovodi vojne operacije i zadržava kontrolu nad glavnim urbanim centrima, bezbednosni analitičari upozoravaju da bi vraćanje izgubljenih teritorija moglo postati sve teže ako se trenutni trendovi nastave. Prema bezbednosnim izvorima koji su razgovarali sa Baidoa Onlajn, nedavni uspesi Al-Šababa na bojnom polju povećali su samopouzdanje grupe, ojačali napore za regrutovanje i poboljšali njenu sposobnost da projektuje moć izvan svojih tradicionalnih uporišta.

„Što se duže militantima dozvoljava da konsoliduju svoje pozicije, to će verovatno biti skuplje buduće vojne operacije“, rekao je jedan analitičar.

Trenutna dinamika sukoba Somalije sa Al-Šababom ne odražava jednostavan vojni neuspeh, već širi strateški disbalans vođen političkom fragmentacijom, nedoslednim naporima za stabilizaciju i adaptivnom taktikom pobune grupe.

Iako je vladina ofanziva iz 2022. godine postigla značajne teritorijalne dobitke, nedostatak održive kontrole nad oslobođenim područjima, u kombinaciji sa eskalacijom političkih sporova, omogućio je Al-Šababu da se pregrupiše i ponovo proširi na prethodno očišćene teritorije. Prema bezbednosnim izvorima koje citira Baidoa Onlajn i drugim stručnim procenama, situacija ističe kritičnu stratešku realnost: bez jedinstvenog političkog vođstva, snažnog i trajnog državnog prisustva u oslobođenim područjima i kontinuiranog pritiska protiv pobunjenika, teritorijalni dobici će verovatno ostati reverzibilni, omogućavajući pobuni da iskoristi praznine u upravljanju i bezbednosne vakuume u svoju korist.

Izvor: Baidoaonline.com

PravdaAfrikaDok predsednik vojskom brani vlast od opozicije, teroristi se šire zemljom (MAPA/VIDEO)