Sa prištinskim nacrtom Zakona o Centralnom inspektoratu za kulturno nasleđe pokušaji prisvajanja srpskog kulturnog nasleđa i revizije istorije Kosova i Metohije dobijaju novi zamah. Ovim zakonom bi se, ukoliko bude usvojen, uz velika i dvosmisleno definisana ovlašćenja, otvorio prostor za nove pritiske na srpske svetinje.

Nacrt zakona o Centralnom inspektoratu za kulturno nasleđe, koji je vlada Aljbina Kurtija uputila u takozvanu skupštinu Kosova, otvara prostor za široko tumačenje ovlašćenja inspektorata i zaobilaženje postojećih mehanizama zaštite srpskih svetinja, upozorava istoričar Aleksandar Gudžić. Posebno zabrinjava što o zakonu nisu konsultovani ni predstavnici srpske zajednice, ni Srpska pravoslavna crkva.

Ne bi bilo prvi put da Priština prisvaja srpsko kulturno nasleđe

Nije prvi put da vlasti u Prištini donose odluke koje se neposredno tiču Srba, a da prethodno ne razgovaraju sa njihovim predstavnicima i institucijama. Takav odnos prema srpskoj zajednici posebno je problematičan kada je reč o kulturnom i verskom nasleđu, jer se iza administrativnih i zakonskih rešenja mogu otvoriti pitanja nadležnosti nad srpskim svetinjama i njihove zaštite.

Gudžić ukazuje da je upravo to jedan od ključnih problema nacrta zakona o Centralnom inspektoratu za kulturno nasleđe. Prema njegovim rečima, sporno je što se pojedine odredbe mogu različito tumačiti.

„Ono što je sporno u tom zakonu jeste da se zakon dvosmisleno tumači. To je problematično kada je u pitanju Srpska pravoslavna crkva, jer smo i ranijih godina, a i danas, svedoci pokušaja prisvajanja srpskog kulturnog nasleđa“, kaže Gudžić.

On podseća da su pojedini zvaničnici vlade u Prištini prethodnih godina iznosili tumačenja prošlosti ovog prostora i srpskog kulturnog nasleđa koja, kako ocenjuje, predstavljaju svojevrsnu reviziju istorije i pokušaj prisvajanja srpskog nasleđa.

„Zakon unosi dodatni nemir među Srbe i zabrinutost za srpsko kulturno nasleđe“, ističe Gudžić.

Inspektorat sa velikim ovlašćenjima, a bez konsultacija sa SPC

Posebno je sporno, objašnjava naš sagovornik, to što bi novi inspektorat mogao da dobije šira ovlašćenja, dok se istovremeno zaobilaze odredbe postojećeg pravnog okvira koje se odnose na zaštitu srpskih svetinja i specijalnih zaštićenih zona.

„Rekao bih da se daju prevelika ovlašćenja tom inspektoratu i da se zaobilazi Ahtisarijev ustavni okvir kada su u pitanju specijalne zaštićene zone. To je nešto što predstavnici Srba u kosovskom parlamentu najviše zameraju ovom novom zakonu“, navodi Gudžić.

Da se o nacrtu nije razgovaralo sa onima na koje bi njegove odredbe mogle neposredno da se odnose, za Gudžića je još jedan pokazatelj odnosa vlasti u Prištini prema srpskoj zajednici. Srpska lista je upravo zbog toga zatražila da se predlog zakona skine sa dnevnog reda, uz obrazloženje da o njemu nisu konsultovani ni srpski poslanici, ni Srpska pravoslavna crkva.

„Poslednjih godina vlada u Prištini donosi jednostrane poteze i zaobilazi kako Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i organe lokalne samouprave. To šalje poruku da žele da zaobiđu Srbe i da im donose odluke koje su u suprotnosti sa najvišim pravnim aktima i Ustavom tzv. Kosova“, ocenjuje istoričar.

Upravo je takav način odlučivanja posebno zabrinjavajući kada je reč o nasleđu koje za srpski narod nema samo kulturni i istorijski značaj, već predstavlja i važan deo njegovog duhovnog i nacionalnog identiteta. Izostanak konsultacija sa SPC otvara pitanje koliko će njena prava i posebna uloga u zaštiti svetinja biti uvaženi prilikom primene novih propisa.

Nacrt zakona je, uprkos protivljenju Srpske liste, 20. novembra usvojen u prvom čitanju u takozvanoj skupštini Kosova. To još ne znači da je zakon konačno usvojen, ali predlog nastavlja skupštinsku proceduru. Iz Eparhije raško-prizrenske naknadno je upozoreno da bi predviđena ovlašćenja inspektorata mogla da ugroze zakonom zagarantovana prava SPC i zaobiđu postojeće mehanizme zaštite manastira i crkava u specijalnim zaštićenim zonama.

Slučaj Dečana pokazuje kako se odnose prema srpskom nasleđu

Gudžić podseća da odnos vlasti u Prištini prema srpskom kulturnom nasleđu nije moguće posmatrati odvojeno od ranijih slučajeva u kojima su odluke takozvanih kosovskih institucija bile u suprotnosti sa pravima i interesima Srba. Kao primer navodi slučaj manastira Visoki Dečani i spor oko povraćaja 24 hektara zemljišta.

„Mi smo i ranijih godina, po pitanju Dečana, bili svedoci da je tu bilo dosta problema oko povraćaja 24 hektara, gde je lokalna samouprava odbijala da primeni odluku Ustavnog suda Kosova. To je jedna krajnje čudna situacija kada je u pitanju odnos prema srpskom kulturnom nasleđu“, kaže Gudžić.

Slučaj Dečana, prema njegovim rečima, pokazuje koliko je problematično kada se odluke i pravne garancije ne sprovode u praksi.

sputnikportal.rs