Udruženje arhitekata Srbije (UAS) uputilo je nastavak pisma Džaredu Kušneru, američkom biznismenu i zetu Donalda Trampa, u kom ukazuje na "zabrinjavajuće pravne događaje i kršenja ljudskih prava" u vezi sa nekadašnjim Kušnerovim projektom koji je bio planiran na lokaciji sadašnjeg Generalštaba.

U saopštenju se navodi da je UAS poslalo nastavak pisma iz novembra 2025. godine, u kojem je savetovalo Džaredu Kušneru da odustane od projekta izgradnje hotela Tramp na lokaciji kompleksa Generalštaba u Beogradu.

Nedelju dana uoči četvrtog ročišta u slučaju Generalštab, UAS ukazuje na, kako navodi, izuzetne okolnosti ovog suđenja: ono je prvo povezano sa interesima porodice Tramp u Evropi i prvo u istoriji Srbije u kojem se među optuženima nalazi aktuelni ministar. Suđenje se, pritom, održava usred izborne kampanje, u kojoj su pitanja koja se nalaze u središtu ovog postupka ujedno i neke od ključnih izbornih tema, navodi se u saopštenju.

UAS je, kako se ističe, želeo da se uveri da Džared Kušner i njegovi saradnici raspolažu najnovijim informacijama u vezi sa sudskim postupkom povezanim sa njihovim (nekadašnjim) projektom. "UAS smatra da svi investitori, uključujući i one koji su ranije razmatrali ulaganje, zaslužuju takav nivo pažljive provere. Takođe smatra da je to preduslov da investitori mogu da budu sigurni da su njihovi projekti u skladu sa vladavinom prava", ističe se u saopštenju.

Nakon što je sažeo pet nizova događaja koji su usledili od povlačenja kompanije Affinity Partners, UAS zaključuje da sve uključene strane, uključujući strane partnere i investitore, imaju odgovornost da posvete najveću pažnju detaljnoj proveri (due diligence), kao i da svi oni zaslužuju transparentnost i bezbedno poslovno okruženje.

UAS to, kako se ističe u saopštenju, vidi kao preduslov za svaki oblik zdravog poslovnog odnosa, zasnovanog na poštovanju ljudskih prava, kao i domaćeg i međunarodnog prava.

Prenosimo pismo UAS Kušneru u celosti:

Poštovani gospodine Kušner,

Za nedelju dana biće održano četvrto ročište u postupku „Tramp Beograd“, na kojem bi trebalo da se pojave ključni svedoci. Odluka vaše kompanije, objavljena 15. decembra, da povuče svoj zahtev, delovala nam je kao razborita poslovna odluka.

Prema našim saznanjima, ovo je prvo suđenje povezano sa interesima vaše porodice u Evropi. Osim toga, aktuelni ministar kulture Nikola Selaković, zajedno sa još troje zvaničnika, nalazi se na optuženičkoj klupi. I to je presedan: ništa slično se do sada nije dogodilo u našoj zemlji.

U ovim izuzetnim okolnostima, i u istom duhu kao u našem prethodnom pismu (od 18. novembra 2025. godine), smatramo svojom profesionalnom dužnošću da vam se danas ponovo obratimo. Kao glavno telo koje okuplja profesionalce, stručnjake i naučnike iz oblasti arhitekture u našoj zemlji, pridajemo veliki značaj ovakvoj vrsti transparentnosti. Smatramo da svi investitori, uključujući i one koji su ranije razmatrali ulaganje, zaslužuju takav nivo pažljive provere. Takođe smatramo da je to preduslov da investitori mogu da budu sigurni da su njihovi projekti u skladu sa vladavinom prava.

Povlačenje vaše kompanije predstavljeno je kao izraz „poštovanja prema građanima Srbije“, ali posledice tog projekta daleko su od razrešenih. U prethodnom pismu izrazili smo profesionalnu zabrinutost zbog, prema našem mišljenju, očiglednih pogrešnih pretpostavki povezanih sa kompleksom Generalštaba, koje stvaraju rizike, kao i zbog izvodljivosti projekta Trump Hotel Belgrade.

Naša procena bila je da je vaš projekat predstavljao, i da bi nastavio da predstavlja, finansijski rizik za njegove investitore. Događaji koji su usledili, nažalost, dodatno su potvrdili zaključke naše procene.

Nalazimo se na kritičnoj prekretnici, kako za našu zemlju tako i za vaš poslovni ugled. Najznačajnije događaje tokom protekle godine saželi smo u pet tačaka. Za svaku od njih vaši savetnici mogu lako pronaći dodatne informacije na internetu.

Javne pretnje nakon vašeg povlačenja: Neposredno nakon što je objavljeno vaše povlačenje, predsednik Srbije lično je javno zapretio odmazdom prema onima koje je smatrao odgovornim za propast projekta. Predsednik je javno obećao da će podneti krivične prijave protiv „svih u policiji, tužilaštvu i drugde“ koji su doprineli propasti projekta. Pravni stručnjaci doveli su u pitanje da li takva opšta pretnja ima bilo kakvo pravno utemeljenje.

U narednim nedeljama predsednik je otišao dalje u svojim provokacijama prema pravosuđu, izazivajući tužioce da podignu optužnicu protiv njega i tvrdeći da će, ukoliko to učine, pomilovati sve optužene. Nekoliko dana kasnije predsednik je otišao još dalje, optužujući samo Specijalno tužilaštvo da je sabotiralo sporazum.

Kao što smo objasnili u našoj proceni, projekat je od početka bio loše osmišljen i upravo su to fatalni nedostaci koje bi u budućnosti trebalo izbegavati. Više bismo voleli da smo potencijalnim stranim investitorima i partnerima videli signale učenja na greškama, samokorekcije i unapređenja.

Agresivna odbrana koja se ne zasniva na dokazima: Prva tri ročišta bila su, nažalost, veoma siromašna sadržajem. Još pre podizanja optužnice ministar Selaković ponašao se agresivno prema tužiocima. Nije se odazvao njihovom pozivu 28. novembra, a 2. decembra je sa televizijskim ekipama došao ispred tužilaštva i, između ostalog, nazvao ih „korumpiranim blokaderima“.

Na prvom ročištu, 4. februara, optuženi su se izjasnili da nisu krivi i tvrdili da ne postoji pravni osnov za optužnicu. Tokom drugog ročišta, 16. aprila, ministar Selaković opširno je napadao dvoje ključnih svedoka, optužujući ih za finansijske nepravilnosti. Tokom trećeg ročišta, 10. juna, tvrdio je da je postupak politički motivisan, a potom odbio da odgovara na pitanja tužilaca.

Nećemo komentarisati pravnu suštinu slučaja, ali ćemo ukazati na ono što, prema našem mišljenju, takvo ponašanje signalizira stranim partnerima. Umesto da pokaže da je Srbija funkcionalno poslovno okruženje kojim upravljaju činjenice i vladavina prava, ponašanje optuženih na prethodnim ročištima pretvorilo ih je u barokni spektakl.

Zastrašivanje svedoka uoči četvrtog ročišta: Još od prošlog aprila, odnosno drugog ročišta, ministar Selaković dovodi u pitanje integritet ključnih svedoka. Više javno tužilaštvo (VJT) je 25. aprila, nakon prijave Ministarstva kulture, pokrenulo krivični postupak protiv ključne svedokinje Estele Radonjić Živkov.

Nekoliko dana ranije pripadnici Uprave kriminalističke policije, koja je pod neposrednom kontrolom Ministarstva unutrašnjih poslova, otišli su u Republički zavod za zaštitu spomenika kulture i oduzeli dokumentaciju koja se odnosila na obnovu jednog manastira.

Estela Radonjić Živkov i njene kolege iz Republičkog zavoda usprotivile su se nezakonitim nalozima da se Generalštabu ukine pravna zaštita, a ona je o tome javno govorila. Početkom 2026. godine procurele poruke pokazale su da su je ministar Selaković i njegovi saoptuženi omalovažavali, nazivajući je u jednom trenutku „ozbiljnom ustašom“ – što predstavlja veoma tešku uvredu – zbog toga što je javno govorila.

Radonjić Živkov je 25. avgusta pozvana na saslušanje u Upravu kriminalističke policije, a ona i njeni pravni zastupnici javno su izrazili bojazan da bi mogla da bude uhapšena pre 21. septembra. Velike strukovne organizacije iz oblasti zaštite nasleđa i arhitekture – uključujući i našu – pružile su podršku Radonjić Živkov i upozorile na ono što smatraju strategijom zastrašivanja svedoka uoči ročišta 21. septembra.

Ova situacija dodatno pogoršava prethodno navedeni problem: agresivna odbrana na sudu je jedno. Ali činjenica da ministarstvo glavnog optuženog podnosi prijavu protiv ključne svedokinje zbog slučaja koji, prema našem mišljenju, deluje očigledno fabrikovano, dodatno narušava ugled Srbije kao bezbednog poslovnog okruženja.

Slabljenje i zastrašivanje pravosuđa i institucija kulture: U mesecima nakon vašeg povlačenja pritisak se sa pojedinaca proširio na institucije. Paket pravosudnih reformi, neformalno poznat kao „Mrdićevi zakoni“, ubrzano je usvojen u parlamentu u januaru 2026. godine i njime je restrukturirano upravo tužilačko telo koje istražuje slučaj Generalštab, zbog čega je Evropska komisija zvanično kritikovala te izmene kao podrivanje nezavisnosti pravosuđa.

Svet umetnosti i kulture, čiji su pripadnici imali ključnu ulogu u suprotstavljanju onome što smatramo nesrećnim nezakonitostima vašeg projekta, poslednjih godina izložen je sve većem zastrašivanju i pritiscima, naročito unutar zvaničnih institucija. Ove godine sve su izraženija strahovanja da će Republički zavod za zaštitu spomenika kulture biti dodatno oslabljen, na primer smanjenjem budžeta.

To nije okruženje u kojem država odgovorno ispravlja svoj kurs, već okruženje u kojem država kažnjava one koji su štitili zakon i pokušali da spreče očigledne greške.

Projekat koji je i dalje veoma nepopularan i ročište usred ključne izborne trke: Tokom protekle godine stav javnosti u Srbiji nije se promenio u korist projekta. Istraživanje iz decembra 2025. pokazalo je da se gotovo dve trećine ispitanika protivilo planu, čak i pre povlačenja kompanije Affinity Partners, a protivljenje je od tada, prema oceni UAS-a, samo ojačalo.

Studentske i građanske grupe aktivno pripremaju nove akcije uoči ročišta 21. septembra. Osim toga, ročište će biti održano usred važne izborne trke. Posle gotovo dve godine protesta, aktuelni predsednik raspisao je vanredne izbore za 25. oktobar.

U trenutku kada ovo pišemo, glavna snaga koja se vladajućoj stranci suprotstavlja na izborima biće „Studentska lista“, sastavljena od 250 kandidata koje je izabrao studentski pokret, sa opsežnim programom u kojem mere za borbu protiv korupcije zauzimaju centralno mesto. Ankete pokazuju da bi ti kandidati mogli da osvoje većinu u parlamentu.

Pokret koji je predvodio otpor građana rušenju Generalštaba i vašem projektu mogao bi uskoro da formira vladu. Neposredno nakon vašeg povlačenja, pojedini ljudi bliski aktuelnoj vlasti pominjali su na televiziji mogućnost da preispitate svoju odluku i „vratite se“. Međutim, jasno je da ne postoji prostor za razmatranje nove ponude za isti projekat (koji, kao što smo objasnili u prethodnom pismu, nije ni trebalo razmatrati).

Kao što smo naveli prošle godine, gospodine Kušner, Srbija, kao i Balkan u celini, imaju mnogo prvoklasnih lokacija na kojima se projekti mogu razvijati bezbedno, uz poštovanje propisanih procedura i vodeći računa o održivoj budućnosti naših naroda. Sama činjenica da je projekat „Tramp Beograd“ razmatran na lokaciji Generalštaba nije imala smisla ni sa pravnog ni sa tehničkog stanovišta. To nije ni trebalo da se dogodi.

Sve uključene strane, uključujući strane partnere i investitore, imaju odgovornost da posvete najveću moguću pažnju detaljnoj proveri (due diligence), a svi oni zaslužuju transparentnost i bezbedno poslovno okruženje.

Smatramo da je to preduslov za svaki oblik zdravog poslovnog odnosa, zasnovanog na poštovanju ljudskih prava, kao i domaćeg i međunarodnog prava, navodi se u pismu Udruženja arhitekata Srbije.

Šta se sve dešavalo

Slučaj „Generalštab“ odnosi se na postupak ukidanja statusa kulturnog dobra zgradama Generalštaba i Ministarstva odbrane u centru Beograda, kompleksu arhitekte Nikole Dobrovića koji je teško oštećen u NATO bombardovanju 1999. godine. Vlada Srbije je u maju 2024. sa američkom kompanijom Affinity Global Development, povezanom sa Džaredom Kušnerom, potpisala ugovor o revitalizaciji kompleksa, gde je bio planiran luksuzni hotelsko-stambeni i poslovni projekat. Vlada je 14. novembra 2024. donela odluku kojom je zgradama prestalo svojstvo kulturnog dobra.

Tužilaštvo za organizovani kriminal pokrenulo je postupak zbog sumnje u nezakonitosti prilikom skidanja zaštite, a 15. decembra 2025. podiglo je optužni predlog protiv ministra kulture Nikole Selakovića, sekretarke Ministarstva kulture Slavice Jelače, v. d. direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gorana Vasića i v. d. direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda Aleksandra Ivanovića. Na teret im se stavljaju krivična dela zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja službene isprave u vezi sa skidanjem svojstva kulturnog dobra sa zgrada Generalštaba. Optuženi su na početku suđenja 4. februara 2026. negirali krivicu.

Skupština Srbije je prethodno, 7. novembra 2025, usvojila leks specijalis kojim je omogućena realizacija projekta uprkos dotadašnjim pravnim preprekama. Međutim, 15. decembra, istog dana kada je podignut optužni predlog, Kušnerova kompanija saopštila je da se povlači iz projekta, uz obrazloženje da značajni projekti treba da „ujedinjuju, a ne da dele“. Sudski postupak protiv Selakovića i ostalih time nije obustavljen i suđenje je nastavljeno tokom 2026. godine.

N1