Američki Vrhovni sud blokirao je pokušaj administracije predsednika Donalda Trampa da neposredno pred izbore uvede nova pravila za glasanje poštom, čime je otklonjena velika neizvesnost koja je nedeljama pratila pripreme za predstojeće izbore za Kongres.

Odluka predstavlja ozbiljan udarac Trampovoj administraciji, koja je želela da američkoj Poštanskoj službi dodeli znatno veću ulogu u procesu slanja i dostavljanja glasačkih listića. Kritičari su upozoravali da bi nova pravila mogla da izazovu haos svega nekoliko nedelja pre izbora i dovedu do toga da milioni Amerikanaca ne dobiju glasačke listiće na vreme.

Vrhovni sud je odbio zahtev administracije da poništi odluke nižih sudova kojima je primena novih pravila privremeno zaustavljena. Time je omogućeno izbornim komisijama širom zemlje da nastave da šalju glasačke listiće poštom po dosadašnjim pravilima.

Milioni birača mogli da ostanu bez glasačkih listića

Spor je počeo nakon izvršne uredbe koju je Tramp potpisao u martu, navodeći da želi da spreči prevare povezane sa glasanjem poštom.

Njegova administracija potom je razvila plan prema kojem bi savezne države morale da koriste standardizovane koverte za glasanje poštom i Poštanskoj službi dostavljaju spiskove birača preko posebnog internet portala.

Poštanska služba bi, prema tim pravilima, mogla da odbije da dostavi glasačke listiće državama koje ne ispune postavljene zahteve.

Izveštaj jednog uzbunjivača upozorio je da bi takav sistem mogao da dovede do toga da milioni glasačkih listića nikada ne budu poslati biračima.

To bi posebno moglo da pogodi savezne države u kojima je glasanje poštom dominantan način izlaska na izbore.

U Kaliforniji, Koloradu, Havajima, Nevadi, Oregonu, Juti, Vermontu i Vašingtonu birači gotovo u potpunosti glasaju poštom, zbog čega su lokalni zvaničnici upozoravali da bi uvođenje novih pravila neposredno pred izbore bilo gotovo nemoguće sprovesti bez ozbiljnih poremećaja.

„Izbori mogu da se nastave normalno“

Odluka Vrhovnog suda dočekana je sa olakšanjem među izbornim zvaničnicima širom zemlje.

Državna sekretarka Kalifornije Širli Veber poručila je da izborne službe sada konačno mogu da nastave pripreme bez neizvesnosti koja je mesecima visila nad procesom.

„Sada konačno možemo da nastavimo dalje i vratimo se onome što najbolje radimo, sprovođenju izbora pošteno i transparentno“, rekla je Veber.

Slične poruke stigle su i iz drugih saveznih država.

Zamenica guvernera Jute Deidre Henderson rekla je da građani te države sada mogu da budu sigurni da će izbori 2026. godine biti održani po uobičajenim pravilima.

Sekretar države Oregon Tobijas Rid ocenio je odluku kao „pobedu za pravo glasa i vladavinu prava“.

„Predsednici ne vode izbore, ljudi ih vode“, poručio je Rid.

Tramp godinama napada glasanje poštom

Tramp već godinama tvrdi da je glasanje poštom podložno masovnim zloupotrebama, iako za tvrdnje o široko rasprostranjenim prevarama nije izneo dokaze.

Prilikom potpisivanja izvršne uredbe u martu rekao je da su prevare povezane sa glasanjem poštom „legendarne“ i da očekuje da će njegova uredba doprineti sigurnijim izborima.

Protiv uredbe su ubrzo pokrenute tužbe organizacija za zaštitu biračkih prava, Demokratske stranke i nekoliko saveznih država koje vode demokrate.

Savezna sudija Indira Talvani u junu je blokirala ključne delove Trampove direktive, ali je Vrhovni sud u avgustu privremeno ukinuo njenu zabranu uz obrazloženje da je doneta pre nego što je administracija usvojila konačna pravila.

Poštanska služba je potom predstavila konačan plan, što je pokrenulo novi talas tužbi.

Ovoga puta niži sudovi ponovo su zaustavili primenu novih pravila, a Vrhovni sud je sada odbio da njihove odluke poništi.

Sudije ocenile da administracija verovatno neće dobiti spor

Većina sudija Vrhovnog suda nije detaljno obrazložila odluku, ali je navela da Trampova administracija verovatno neće uspeti da odbrani svoj plan u daljem sudskom postupku.

Sudija Bret Kavano, koji se složio sa odlukom suda, posebno je istakao da državni i lokalni izborni zvaničnici jednostavno nemaju dovoljno vremena da nova pravila sprovedu pre izbora.

Sudije Semjuel Alito i Klarens Tomas usprotivili su se odluci i ocenili da Kongres ima ovlašćenja da reguliše izborni proces i da deo tih ovlašćenja može da prenese Poštanskoj službi.

Međutim, za stručnjake za izborno pravo posebno je značajna formulacija većine suda da administracija „verovatno neće uspeti u meritumu spora“.

Profesor prava sa Univerziteta Notr Dam Derek Miler ocenio je da je to važan signal i za buduće sporove.

Prema njegovim rečima, sud nije morao da se izjašnjava o izgledima administracije da na kraju dobije slučaj, ali je ipak odlučio da to učini.

Šta odluka znači za predstojeće izbore

Odluka dolazi u trenutku kada je glasanje poštom u pojedinim saveznim državama već počelo.

Oko trećine američkih birača koristi neki oblik glasanja poštom, pa su izborni zvaničnici upozoravali da bi promena pravila u poslednjem trenutku mogla da izazove ogromnu konfuziju među biračima i administracijom.

Za sada će, međutim, izbori biti održani po pravilima koja su već bila na snazi.

To znači da savezne države mogu da nastave da šalju glasačke listiće biračima, bez dodatnih zahteva koje je pokušala da uvede Trampova administracija.

Iako sudski sporovi još nisu potpuno završeni, odluka Vrhovnog suda praktično je uklonila mogućnost da se nova pravila primene na predstojećim izborima, a pojedini pravni stručnjaci smatraju da je malo verovatno da će ikada stupiti na snagu u sadašnjem obliku.

Nova.rs