Mitropolit dabrobosanski Hrizostom osveštao je zemljište na planini Zelengori u Republici Srpskoj na kome će biti izgrađen hram Svetog Ilije. Buduća crkva sa kriptom zamišljena je kao spomen - hram dostojnog sećanja na hiljade stradalih vojnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, ali i civila koji su ubijeni na tom prostoru krajem Drugog svetskog rata.

Šire područje Zelengore, od reke Neretve do Drine, jedno je od najvećih neobeleženih stratišta i masovnih grobnica na Balkanu.

U zvaničnoj istoriji i javnim evidencijama ne postoji jedinstven i konačan spisak svih stradalih na Zelengori u maju 1945. godine. Razlog leži u tome što su se egzekucije vršile masovno, bez suđenja, a tela su bacana u neobeležene jame i vrtače.

Komunističke vlasti su decenijama branile istraživanje ove teme. Ipak, zahvaljujući radu pojedinih istoričara, zavičajnih udruženja i preživelih, otkriven je i dokumentovan značajan deo imena žrtava.

O zločinima saznao od majke

Inicijativu za izgradnju hrama pokrenuo je Dušan Magazin, ispred Udruženja „Hercegovac“ iz Čikaga, koji je upravo na Zelengori razmenjen posle boravka u logoru, u poslednjem ratu.

„O strašnom zločinu na Zelengori slušao sam od svoje pokojne majke. Kada sam došao u Čikago 1997. godine, u Crkvi Stefan Dečanski pronašao sam knjigu u kojoj su opisani detalji o stradalima u okolini Zelengore, u kanjonu Neretve, tu sam našao podatke o događajima koji su se odigrali maja i juna 1945. godine, o kojima sam ranije slušao od majke“.

Bitka na Zelengori

Na ovom prostoru je sredinom maja 1945. godine, nakon zvaničnog završetka Drugog svetskog rata u Evropi, potpuno uništena glavnina Jugoslovenske vojske u otadžbini (JVuO) pod komandom generala Dragoljuba Draže Mihailovića.

U proleće 1945. godine, snage JVuO su se povlačile kroz Bosnu sa namerom da se preko Zelengore, Drine i Sandžaka probiju nazad u Srbiju. Jugoslovenska armija, partizanske jedinice i korpus KNOJ-a napravili su obruč oko Kalinovika i Zelengore kako bi odsekli i uništili ove snage. Glavni okršaj, Bitka na Zelengori odigrala se 12. i 13. maja 1945. godine u rejonu reke Sutjeske, Ljubinog groba i Vrbničkih koliba.

„Na ideju da na mestu stradanja izgradimo crkvu došao sam tokom porodične posete ovom mestu na kome je danas izletište, na kome se dešavaju sadržaji koji nisu za mesto stradanja. Počela je i izgradnja vikend naselja kod obližnjeg jezera. Shvatio sam da ovaj prostor mora da ima i mesto sećanja“, kaže Magazin.

Prvo donatorsko veče organizovao je u Čikagu u novembru 2024. godine. Novac je utrošen za uređenje terena na kome će se crkva nalaziti i arhitektonski projekat.

Izgradnju spomen – hrama Svetog proroka Ilije pomogla je i opština Kalinovik koja je priložila sredstva za kupovinu 250 kvadrata zemljišta, a kompleks će se nalaziti na 1250 kvadratnih metara.

MagazinSTRADANjE FOČE I ČELEBIĆA U 20. VIJEKU! Otac Milorad Ostojić

Izvor: rs.sputniknews. com