Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će ostavku na ovu funkciju podneti 27. septembra. Ukoliko ona istog dana bude zapremljena u Skupštini, to znači da će građani Srbije ponovo na birališta i to najkasnije do 26. decembra. U međuvremenu će funkciju v.d. predsednika obavljati Ana Brnabić, sve dok ne bude izabran novi saziv republičkog parlamenta.

Ako je verovati najavama predsednika Aleksandra Vučića, on će se 27. septembra uveče, odmah po dolasku iz Njujorka gde bi trebalo da govori na sednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, obratiti građanima i zahvaliti na podršci.

"Najduže sam bio predsednik republike i jedino što mogu da kažem je da sam verno služio Srbiji i građanima ove zemlje... A onda idem kao običan građanin, kao nekada, nabavio sam kamionče, imam svoj auto, nabavio sam i neku kamp kućicu, da obilazim sela i urbana mesta", naveo je Vučić za Pink i najavio da će održati tri-četiri velika skupa.

"Beograd, Novi Sad, Kragujevac i Niš, mislim da će završni skup biti u Nišu".

To znači da sasvim izvesno predsednički izbori neće biti održani kad i parlamentarni, a poslednji rok za njihovo održavanje je 26. decembar.

Kad je reč o proceduri, Zakon o izboru predsednika republike kaže da predsedničke izbore raspisuje predsednik Narodne skupštine. Odluka o raspisivanju izbora stupa na snagu onog dana kada je objavljena u "Službenom glasniku Republike Srbije".

Zakon kaže i da od dana raspisivanja izbora do dana glasanja ne može proteći manje od 30 ni više od 60 dana.

Međutim, govoreći o mogućim rokovima, politikolog Aleksandar Ivković kaže da predsednički izbori ne moraju biti raspisani istog dana kad Vučić podnese ostavku.

Svi mogući rokovi

“Dakle, prva stvar koja je jako bitna, a ja mislim da postoji potencijal da oni to iskoriste, jeste da ostavka predsednika ne postaje važeća kad je on potpiše. Nego kad je zapremi Skupština, a pitanje je kog dana će oni to poslati. Ostaje da vidimo da li će Vučić možda ceremonijalno potpisati ostavku pred kamerama, ali onda ta ostavka neće zapravo stići u parlament još neko vreme, pa će oni time odlagati ili će ostavka stupiti na snagu istog dana”, navodi Ivković za Novu.

Razlika kod ostavke predsednika u odnosu na ostavku Vlade, jeste u tome da ostavka Vlade mora biti usvojena na plenumu.

“Kad je ostavka predsednika u pitanju, treba samo da je primi Skupština. Međutim, nije jasno definisano šta to znači, da li to znači da se samo primi, da se zavede, ili da stigne na sto predsednika Skupštine. Ali suštinski, sve to može da bude urađeno u jednom danu, da Vučić podnese ostavku i da Ana Brnabić kao predsednica Skupštine raspiše predsedničke izbore”.

Ivković kaže da oni mogu biti raspisani istog dana kad i Vučić podnese ostavku, ali ako budu išli na scenario maksimalnog iscrpljivanja rokova, to bi onda značilo raspisivanje predsedničkih izbora krajem novembra i izlazak na biirališta krajem godine. Krajnji rok je 26. decembar.

S obzirom da je tog datuma subota, i pod pretpostavkom da će predsednički izbori biti održani u nedelju što je već godinama praksa, onda bi građani Srbije mogli ponovo da izađu na glasanje 20. decembra.

Procedura kaže da u međuvremenu funkciju predsednika preuzima upravo Ana Brnabić, kao predsednica republičkog parlamenta.

“Ona bi u tom trenutku bila i v.d. predsednika republike i predsednica Narodne skupštine koja je raspuštena, što znači da bi onda sve institucije bile u v.d. stanju, ali tako je kako je…”. Kaže Ivković i dodaje da bi Brnabić tu funkciju obavljala sve do konstituisanja novog saziva parlamenta i izbora novog predsednika Skupštine, koji bi dalje preuzeo palicu do izbora predsednika države.

Veoma važno pitanje koje se izgubilo u gunguli oko raspisivanja vanrednih parlamentarnih lista, prikupljanja i potpisivanja pootpisa i povlačenja dela opozicije iz izborne utakmice, jeste: Zašto je Aleksandar Vučić odučio da razdvoji parlamentarne i predsedničke izbore?

Ivković smatra da je sve to deo strategije.

Vučić misli da će demoralisati suprotnu stranu

“Mislim da se Vučić nada da će pobediti na parlamentarnim izborima i da će na taj način demoralisati ovu drugu stranu, te da će spustiti izlaznost koja će na parlamentarnim izborima sasvim izvesno biti rekordna ili blizu rekorda. A onda ako Vučić pobedi na parlamentarnim, onda računaju da će ljudi reći: "Nema sad smisla da izlazimo i na predsedničke… On je ionako premijer… To je nebitna funkcija…", i tako dalje. Mislim da je to definitivno Vučićev plan”, kaže Ivković i dodaje:

“Ne znam da li će mu se on ostvariti, pošto vidimo da atmosferu baš ne kontroliše kako treba, i pitanje je da li će on pobediti i na parlamentarnim, a čak i da pobedi, da li će ova druga strana toliko lako da se preda i da odustane od predsedničkih izbora”.

Sličnu atmosferu, podseća Ivković, imali smo na beogradskim izborim 2023. godine.

“Te 2023. godine bilo je optimizma u opoziciji da mogu da pobede u Beogradu. I onda kad nisu pobedili, iako čak ni Vučić nije formalno odneo pobedu, energija je pala i sve se raspalo. Međutim, mislim da smo sad ipak u drugačijoj situaciji, kao društvo. Ova atmosfera je mnogo drugačija nego što je bila 2023-2024, tako da mislim da neće to lako tako proći”, zaključuje Ivković.

Nova.rs